Europska komisija odbila je najveći dio mađarskog zahtjeva da se odmrzne 545 milijuna eura iz strukturnih fondova, ostavljajući Budimpešti tek 163,5 milijuna eura predujma – i to pod uvjetom da se novac kasnije može povući natrag ako bude pogrešno utrošen.
Potez dolazi u trenutku kada brojni europski čelnici gube strpljenje s premijerom Viktorom Orbánom, koji prijeti blokadom strožih sankcija na rusku energiju, članstva Ukrajine u EU-u i zajedničkog paketa pomoći Kijevu vrijednog 140 milijardi eura. Upravo se zbog tih prijetnji na neformalnom summitu u Kopenhagenu raspravlja o prelasku s načela jednoglasnosti na kvalificiranu većinu kako bi se zaobišli mađarski veto.
Komisija je Mađarskoj već zamrznula oko 18 milijardi eura zbog kršenja akademskih sloboda, manjinskih prava i drugih nedostataka u vladavini prava. Kao „zaobilazno rješenje” Budimpešta je predložila da 545 milijuna eura prebaci s programa za sveučilišta na industrijske i infrastrukturne projekte, no Bruxelles je taj plan ocijenio nedostatnim.
„Ne isplaćujemo sredstva dok se horizontalni uvjeti ne ispune, a za sada nisu ispunjeni”, izjavio je glasnogovornik Komisije Maciej Berestecki. U priopćenju je dodatno pojasnio kako bi uvjeti bili zadovoljeni tek kada bi se sveučilišta pod upravom takozvanih zaklada od javnog interesa jasno isključila iz novih prioriteta ili kada bi Mađarska otklonila ranije uočene probleme.
Odluka o isplati 30 % iznosa obvezujuća je prema pravilima koja nalažu predujmove za „strateške projekte”, primjerice one u biotehnologiji i kritičnoj infrastrukturi. No zadržavanje preostalih 381,5 milijuna eura ostavlja Bruxellesu polugu kojom može tražiti ustupke u pregovorima o sankcijama i pomoći Ukrajini. Cjelovito odmrzavanje sredstava, drže u Komisiji, izazvalo bi pobunu u Parlamentu i osobito među sjevernoeuropskim članicama koje su najglasnije u kritikama Budimpešte.
Mađarski zahtjev podnesen je prije nedavne revizije višegodišnjeg financijskog okvira kojom je olakšano preusmjeravanje sredstava među prioritetima, no bez ispunjavanja temeljnih uvjeta – od jačanja kontrole trošenja javnog novca do zaštite akademske autonomije – velika većina novca ostat će neisplaćena.
