Europska unija posljednjih tjedana zaoštrava odnos prema vlastima Srbije, Mađarske i Slovačke, trima vladama koje se posljednjih godina ističu otvorenim približavanjem Moskvi i osporavanjem zajedničke politike prema ratu u Ukrajini.
• Europski parlament izglasao je rezoluciju kojom se Beograd proziva zbog „strašne političke polarizacije”, pritiska na medije i rasta nasilja nad neistomišljenicima. Dokument praktički zamrzava pregovore o pristupanju Srbije EU-u, a dolazi u trenutku kada su Sjedinjene Države uvele sankcije Srbiji zbog nastavka uvoza ruske sirove nafte.
• Sankcije su pogodile i poslovanje Naftne industrije Srbije, pa je energetska neovisnost zemlje dovedena u pitanje prije zime.
• Mađarski premijer Viktor Orban suočava se s naglim padom potpore uoči parlamentarnih izbora. Prema anketama njegova stranka Fidesz prvi put zaostaje za oporbom, a poseban udarac stigao je nakon što su Bruxelles i države članice obustavile dio europskih fondova zbog Budimpeština protivljenja sankcijama Moskvi.
• U međuvremenu je u najvećoj mađarskoj rafineriji u Százhalombatti izbio požar, što je dodatno zakompliciralo snabdijevanje naftom iz Rusije.
• Slovački premijer Robert Fico prijetio je da će blokirati 19. paket sankcija protiv Rusije ako Unija ne pomogne slovačkoj automobilskoj industriji, ali se istoga dana predomislio i najavio potporu mjerama. Bruxelles paralelno priprema zakon kojim bi se do kraja prekinule isporuke ruskog plina Mađarskoj i Slovačkoj.
Analitičari podsjećaju da sva tri čelnika godinama koriste euroskeptičnu i prorusku retoriku, dok istodobno crpe prednosti članstva ili približavanja Europskoj uniji. Srpski politolog Naim Leo Beširi tu je proturječnost opisao usporedbom dvaju nekadašnjih jugoslavenskih i istočnoeuropskih automobila: „Srbija je danas točno tamo gdje treba, i to zbog odluka njezinih građana na izborima… Nekad su jugoslavenski Yugo i češka Škoda bili podjednako loši automobili. No, Yugo danas ne postoji, a Škodu kao premium automobilski brand voze gotovo svi europski premijeri i ministri.”
Bruxelles je time trojici lidera – Aleksandru Vučiću, Viktoru Orbanu i Robertu Ficu – poslao najoštriju poruku dosad: daljnje odugovlačenje s usklađivanjem s europskom politikom prema Rusiji moglo bi imati direktne političke i ekonomske posljedice po njihove zemlje.
