Europska komisija započela je pripreme za veliko pojednostavljenje pravila o internetskim kolačićima, jednog od najomraženijih izvora birokracije na webu. Cilj je da se do prosinca predstavi „omnibus” prijedlog kojim bi se iz 2009. godine izbrisala odredba zbog koje su internetske stranice preplavljene skočnim prozorima za pristanak.
Kolačići su temeljna internetska tehnologija: pamte je li se korisnik prijavio lozinkom, koje je proizvode pregledavao ili koju mu reklamu pokazati. Aktualna e-privacy direktiva zahtijeva da stranice traže izričit pristanak za sve kolačiće koji nisu „strogo nužni” za pružanje usluge. Rezultat je armija banera koje korisnici najčešće zatvaraju bez razmišljanja.
„Previše pristanka zapravo ubija pristanak. Ljudi su navikli kliktati na sve pa više ne čitaju detalje”, upozorio je odvjetnik za zaštitu podataka Peter Craddock.
Plan Komisije: manje klikanja, više izuzetaka • Uključiti više iznimaka ili omogućiti da se postavke kolačića zadaju jednom – primjerice u pregledniku – umjesto na svakoj stranici. • Razmotriti premještanje pravila o kolačićima pod Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR), koja dopušta „pristup temeljen na riziku”. • Predstaviti prijedlog u paketu zakona za smanjenje administrativnih opterećenja.
Neke države članice već guraju u tom smjeru. Danska je predložila ukidanje banera za kolačiće koji prikupljaju podatke „za tehnički nužne funkcije” ili „jednostavne statistike”, smatrajući ih bezopasnima u odnosu na kolačiće za oglašavanje ili dijeljenje podataka s trećima.
Industrija protiv aktivista Reklamni sektor pozdravlja ideju. „Direktiva zauzima vrlo krut stav o pristanku; GDPR bi omogućio oslanjanje i na druge pravne osnove, primjerice legitiman interes”, poručio je Franck Thomas iz udruženja IAB Europe i naglasio da pojednostavljenje ne znači „labaviji” pristup zaštiti podataka.
Aktivisti za privatnost pak upozoravaju da se ne smije otvoriti stražnja vrata za šire praćenje korisnika. „Fokus na kolačiće je kao preslagivanje ležaljki na Titaniku, a brod je nadzorno oglašavanje”, ocijenila je Itxaso Domínguez de Olazábal iz mreže European Digital Rights. Podsjetila je da zakon već izuzima kolačiće nužne za očekivanu uslugu, poput pamćenja artikala u košarici. „Proširenje te kategorije na ‘bitno’ praćenje moglo bi potajice ubaciti analitiku ili personalizaciju za adtech”, upozorila je.
Sukob interesa nastavit će se i iduće godine, kada Komisija najavljuje Digital Fairness Act – zakon usmjeren na online oglašavanje i zaštitu potrošača od manipulativnog dizajna. Dok Bruxelles obećava manje klikanja za građane, lobistička bitka oko granica digitalne privatnosti tek se zahuktava.