Tri tjedna nakon parlamentarnih izbora u Sloveniji rasplet je praktički dovršen: sve upućuje na to da će Janez Janša i njegova Slovenska demokratska stranka (SDS) ponovno preuzeti kormilo vlade.
Preokret je uslijedio u petak kada je predsjednik Demokrata Anže Logar objavio da prekida koalicijske pregovore s Pokretom Sloboda premijera Roberta Goloba. Logar je potez obrazložio tvrdnjom da ga je Sloboda pokušala „prisiliti na koalicijski sporazum” i da je takvo ponašanje „prešlo granice normalnog političkog dijaloga”. Iz Golobove stranke uzvratili su da je javnost svjedok „političke prijevare” te da stvarnih pregovora s Demokratima nikada nije ni bilo: „Anžeu Logaru smo slali pozive i prijedloge, ali odgovora nije bilo.”
Time se otvorio put za desnu većinu koju uz SDS (27,95 % glasova) čine Nova Slovenija – kršćanski demokrati (NSi, osam zastupnika), Logarovi Demokrati (šest) te Resnica (pet). Četiri stranke već broje više od potrebnih 46 ruku, a potporu mogu dati i zastupnici manjina.
Janša je Golobov neuspjeli pokušaj usporedio s epizodom iz 2011., kada je, unatoč izbornoj pobjedi gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića, vladu na koncu sastavio – opet Janša.
Kontroverze i podjele
Kampanju je zasjenila afera s audio-video snimkama na kojima se govorilo o „deset posto za gradonačelnika” i transferu državnog novca. Golob ju je opisao kao operaciju izraelske privatne obavještajne tvrtke Black Cube s ciljem stranog upletanja u izbore; Janša je tvrdio da snimke potvrđuju korupciju vladajućih.
Napetosti su kulminirale već na konstituirajućoj sjednici 10. travnja: za predsjednika parlamenta tajnim je glasovanjem izabran Zoran Stevanović, čelnik Resnice – stranke koja dovodi u pitanje slovensko članstvo u EU i NATO-u, negira klimatske promjene te je poznata po antivakserskim prosvjedima tijekom pandemije. Premda je nekad javno tvrdio da „nikad neće surađivati sa SDS-om”, upravo su mu glasovi te stranke omogućili da preuzme čelno mjesto parlamenta.
Stevanović je odmah nakon izbora dao intervju proruskome mediju i potvrdio da Resnica kreće u ispunjavanje predizbornog obećanja o referendumu za izlazak iz NATO-a, a najavio je i posjet Moskvi „radi gradnje mostova između Istoka i Zapada”. Bio bi to prvi odlazak predsjednika parlamenta neke članice EU u rusku prijestolnicu od početka invazije na Ukrajinu.
Sljedeći potez predsjednice
Odluka je sada u rukama predsjednice Nataše Pirc Musar, koja od ponedjeljka, 20. travnja, vodi konzultacije s parlamentarnim strankama. „Tko mi bude donio 46 glasova, dobit će mandat”, poručila je, ali je dodala da ne želi povjeriti vladu nekome tko je „sa stranim akterima pokušao utjecati na slovenske izbore” – jasna aluzija na aferu Black Cube.
Politički analitičari procjenjuju da bi Janša već na prvom sastanku mogao položiti 46 potpisa podrške na predsjedničin stol. Neslužbeno se spominje podjela resora: SDS bi vodio osam ministarstava, NSi pet, Demokrati tri, dok bi Resnica vladu podupirala izvana.
Europske institucije sa strepnjom promatraju razvoj događaja: slovenski parlament sada vodi čovjek koji zagovara referendum o izlasku iz NATO-a, a buduća vlada najavljuje radikalni zaokret u europskoj politici. Ako Janša u ponedjeljak doista donese potpise, Slovenija će, prvi put nakon desetljeća, zakoračiti na teren kakav Bruxelles dosad nije vidio.