Bugarska će u nedjelju, 21. travnja, po osmi put u manje od pet godina birati novi saziv parlamenta, pokušavajući zaustaviti političku krizu koja je zemlju gurnula u stalni ciklus privremenih vlada i krhkih koalicija.
Bivši predsjednik Rumen Radev, često uspoređivan s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom zbog naglašene suverenističke retorike, u siječnju je godinu dana prije isteka drugog mandata napustio predsjedničku dužnost kako bi ušao u parlamentarnu utrku. Njegova tek osnovana stranka Napredna Bugarska vodi u posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja s oko 33 % potpore. Ipak, ankete istodobno nagovještavaju novi fragmentirani saziv bez jasne većine.
Pet godina bez stabilne vlasti Od 2021. nijedna bugarska vlada nije izdržala puni mandat. Zemlja je promijenila više tehničkih kabineta i kratkotrajnim savezima upravljala u sjeni čestih korupcijskih afera. Posljedično je izlaznost kontinuirano padala, dok je povjerenje građana u političke aktere gotovo iščezlo.
Istodobno su Sofija i Bruxelles bilježili paradoksalne pomake: Bugarska je postala članica šengenskog prostora te je uvela euro – često bez izglasanog državnog proračuna i uz minimalan parlamentarni konsenzus. No kašnjenja u ključnim reformama usporila su korištenje europskog fonda za oporavak, čime je doveden u pitanje pristup milijardama eura.
Prosvjedi 2025. zapalili scenu Posljednja je koalicija pala nakon masovnih prosvjeda krajem 2025., najvećih u posljednjih trideset godina. Isprva potaknuti spornim nacrtom proračuna, prosvjedi su se pretvorili u opće nezadovoljstvo „starim gardom” personificiranom u dvojcu Bojko Borisov (GERB) – Deljan Peevski (Pokret za prava i slobode). Peevski, oligarh pod sankcijama Ujedinjenoga Kraljevstva i Sjedinjenih Država zbog korupcije, prema kritičarima povlači konce iako formalno nije bio dio vladajuće većine.
Oporbeni savez Nastavljamo promjenu – Demokratska Bugarska (PP-DB) pokušao je predvoditi prosvjedni val, no izgubio je zamah zbog ranijeg sudjelovanja u vladi s istim akterima protiv kojih je sada ustao. Kada je frustracija građana dosegnula vrhunac, na scenu je stupio Radev s obećanjem da će „razbiti oligarhiju”.
Europski interes za ishod Ishod nedjeljnih izbora pažljivo se prati unutar Europske unije. Bruxelles strepi od mogućeg nastavka nestabilnosti u državi članici na istočnom krilu Unije, osobito dok ondje jača političar koji se predstavlja kao alternativni, populistički korektor sustava.
Hoće li Napredna Bugarska uspjeti pretvoriti prednost u odlučujuću snagu ili će se zemlja suočiti s devetim izborima u šestoj godini, ovisit će o postizbornim pregovorima – i o spremnosti ostalih aktera da surađuju s novom, još neprovjerenom partijom.