Europska unija ponovno otvara pitanje proširenja i priprema prijedlog koji bi kandidatkinjama omogućio brži ulazak – ali uz ograničena prava odlučivanja dok se Unija institucionalno ne prilagodi.
Prema nacrtu dokumenta koji ovih dana kruži europskim institucijama, nove članice mogle bi ući u EU bez prava veta u osjetljivim područjima poput proračuna, poreza, vanjske i sigurnosne politike te daljnjeg proširenja. Instrument ograničenog članstva osmišljen je kako se buduće proširenje ne bi moglo blokirati, što se dosad redovito događalo zbog mađarskog otpora.
Viktor Orbán više je puta upotrijebio veto kako bi usporio pristupne pregovore Ukrajine. U Bruxellesu sada vjeruju da bi model kojemu bi kandidatkinje privremeno bile bez veta smanjio mogućnost nove blokade, jer Kijev ne bi imao punu glasačku moć dok se Unija ne reformira. Ideji se najglasnije priklanjaju Austrija i Švedska, dok dio članica – osobito Francuska, Nizozemska i Grčka – strahuje od sigurnosnih i tržišnih posljedica ubrzanog proširenja.
Šest trenutačnih kandidata
• Ukrajina
• Crna Gora
• Moldavija
• Srbija
• Albanija
• Sjeverna Makedonija
Pregovori se vode različitom dinamikom: Crna Gora pregovara od 2012., dok je Ukrajina tek ove godine formalno otvorila proces. Unatoč tomu, mnogi u Bruxellesu drže da će Kijev ući prije većine zemalja jugoistočne Europe.
Zamjenik ukrajinskog premijera Taras Kačka otkriva da bi Vijeće EU već u prosincu moglo odobriti otvaranje šest pregovaračkih klastera. „Vjerujem da će države članice naći rješenje u prosincu”, poručio je, dodajući da se radi o „kreativnim rješenjima” koja zaobilaze mađarsko protivljenje.
Nova pravila glasanja? Uz djelomično članstvo na stolu je i prijedlog da se otvaranje pristupnih pregovora više ne mora usvajati jednoglasno nego kvalificiranom većinom. Ta ideja, koju zagovara predsjednik Europskog vijeća António Costa, nailazi na otpor Budimpešte, ali i spomenutih zapadnoeuropskih vlada.
Dolazak Zelenskog u Bruxelles Predsjednik Volodimir Zelenski krajem tjedna putuje u Bruxelles na sastanak na vrhu EU-a gdje će tražiti dodatnu potporu nakon nedavnog neuspjeha u Washingtonu oko nabave projektila Tomahawk. U diplomatskim kuloarima spominje se i mogući izravan susret s Viktorom Orbánom, iako vrijeme i mjesto još nisu definirani.
Bez odluke ovog četvrtka? Iako se rasprava o reformi proširenja intenzivira, nacrt zaključaka Europskog vijeća zasad ne predviđa konkretne odluke. Pitanje je hoće li se, unatoč rastućem pritisku, tema uopće pojaviti na službenom dnevnom redu ovotjednog samita.
Hoće li model "članstva bez veta" otvoriti vrata Ukrajini ili izazvati nove podjele, ovisit će o spremnosti 27 država da preispitaju vlastita pravila igre – i o volji Budimpešte da popusti pred pritiskom većine.