Europska komisija priprema novu preporuku kojom bi države članice trebale potaknuti uvođenje jednostavnih štedno-investicijskih računa (SIR) s povoljnim poreznim tretmanom. Nacrt dokumenta, čije je objavljivanje zakazano za 30. rujna, dio je šire strategije smanjenja investicijskog jaza između Europske unije, Sjedinjenih Država i Kine.
Prema tekstu preporuke, financijske institucije koje će nuditi SIR-ove morat će osigurati „prijateljska digitalna sučelja i visokokvalitetnu korisničku podršku” kako bi ti proizvodi bili što pristupačniji građanima. Komisija smatra da bi upravo porezne olakšice mogle biti „katalizator” za masovniji odabir ulaganja u realno gospodarstvo umjesto klasičnih štednih računa.
Ključne značajke predloženih računa:
• Najpovoljniji porezni tretman koji nacionalni propisi dopuštaju. • Moguće potpuno oslobađanje od poreza na prihode od imovine unutar računa te na prijenose portfelja među pružateljima u različitim državama članicama. • Izbacivanje „vrlo rizične ili kompleksne” imovine – primjerice određenih kriptovaluta i izvedenica – iz kruga prihvatljivih ulaganja. • Neograničen pristup po dobi; maloljetnici bi također mogli otvoriti i uplaćivati sredstva. • Mogućnost da države pokretanje sustava podrže „jednokratnim uplatama” izravno na račune građana.
Komisija upozorava da su „fragmentirana tržišta i protekcionističko ponašanje” dosad štetili malim ulagačima i razvoju europskog tržišta kapitala. Stoga poziva vlade da omoguće široku konkurenciju, dopuštajući različitim financijskim institucijama – bankama, brokerskim kućama i fintech-poduzećima – ponudu SIR-ova.
Ideja o jedinstvenoj oznaci na razini Unije, kojom bi se određeni proizvodi dodatno istaknuli, u nacrtu nije prihvaćena. Francuska je takav „EU-label” zagovarala, no većina država trenutačno ga ne podupire.
Komisija procjenjuje da bi potpuno integrirana Unija tržišta kapitala – često nazvana i „Unija štednje i ulaganja” – mogla generirati oko 470 milijardi eura dodatnih ulaganja godišnje. Za usporedbu, bivši predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi procjenjuje da je Europi godišnje potrebno oko 800 milijardi eura novih investicija kako bi uhvatila korak s globalnim konkurentima.