Demonstracije koje u Srbiji traju već devet mjeseci, predvođene uglavnom studentima, prerasle su u najveći val građanskog bunta od svrgavanja Slobodana Miloševića. Prosvjednici optužuju predsjednika Aleksandra Vučića i njegovu Srpsku naprednu stranku za raširenu korupciju, gušenje sloboda i sustavno narušavanje demokratskih institucija.
• Iskra pobune: urušavanje krova novoobnovljene željezničke postaje u Novom Sadu, u kojem je poginulo 16 ljudi. Nesreća je odmah povezana s klijentelizmom i netransparentnim javnim nabavama pod patronatom vlasti.
• Zahtjevi ulice: prijevremeni izbori, transparentnost trošenja javnog novca te odgovornost svih odgovornih za tragediju.
• Odgovor režima: Vučić je, tvrdeći da „strani agitatori uvoze revoluciju”, pokrenuo oštar obračun s udrugama civilnog društva koje primaju inozemno financiranje. Terenske nasilne skupine napadale su prosvjednike, a pojedini biznisi bliski oporbi bili su opljačkani. Brojne su prijave policijske brutalnosti, pa je jedan nedavni skup u Beogradu održan pod geslom „Pokažimo im da nismo boksačka vreća”.
• Izborne nepravilnosti: Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) već je prošle godine zabilježila pristranost medija i zlouporabu mreže stranačkog pokroviteljstva tijekom parlamentarnih izbora.
• Pritisak na EU: Unija osigurava više od 60 % stranih ulaganja u Srbiju i planira Beogradu do 2027. isplatiti 1,6 milijardi eura, ali je istodobno oprezna da zemlja ne sklizne dublje u rusku sferu utjecaja. Vučić vješto balansira, šaljući oružje i Kijevu i Moskvi, a Bruxellesu nudi pristup značajnim srpskim nalazištima litija.
• Šira destabilizacija: Izvan granica Srbije predsjednik njeguje etnonacionalistički diskurs prema Kosovu te bosanskohercegovačkoj Republici Srpskoj, što dodatno brine diplomate u regiji.
Nakon ljetnog vala nasilja Vučić je prošloga tjedna pozvao na dijalog, no prosvjednici traže ništa manje od slobodnih i poštenih izbora. Dok se povjerenje građana u institucije strmoglavljuje, Bruxelles se suočava s odlukom hoće li hladan pragmatizam zamijeniti čvršćom obranom demokratskih standarda u zemlji kandidatkinji koja se nalazi na samom pragu Unije.
