Hrvatska će u 2026. ući bez imenovanog predsjednika Vrhovnog suda i bez troje novih ustavnih sudaca. Procesi započeti još u proljeće zapeli su u stranačkim razmiricama, a zastupnici su u ponedjeljak zaključili jesensko zasjedanje i otišli na jednomjesečni ustavni odmor, ostavivši pravosudne fotelje praznima.
Vrhovni sud bez nasljednika
• Nakon smrti predsjednika suda Radovana Dobronića početkom ožujka, Državno sudbeno vijeće (DSV) je 2. travnja raspisalo javni poziv za nasljednika.
• Prvi i drugi poziv nisu donijeli rezultat: jedina kandidatkinja drugog kruga, sutkinja Aleksandra Maganić, povučena je prije razmatranja u Saboru.
• U trećem pozivu kandidirali su se Mirta Matić, Aleksandra Maganić i Šime Savić. Opća sjednica Vrhovnog suda 28. listopada pozitivno se očitovala o M. Matić, no saborski Odbor za pravosuđe još nije donio mišljenje, pa izbor ostaje blokiran.
Ustavni sud na čekanju
• Mandati sucima Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selanecu istekli su, ali su im prema Ustavu produljeni najviše do sredine travnja 2026.
• Odbor za Ustav, koji vodi Ivan Malenica (HDZ), odluku o natječaju donio je 9. srpnja, a oglas je objavljen tek 1. rujna. Na tri mjesta prijavilo se 13 pravnika.
• Kandidati su saslušani 13. studenoga, no od tada nema daljnjih poteza, što odgovara vladajućoj većini jer zadržava postojeći odnos snaga u Sudu.
Parlamentarna kočnica
• Finiš zasjedanja obilježila je žestoka rasprava o izmjenama Zakona o prostornom uređenju. Klub SDP-a predao je 250 amandmana, usporivši dnevni red, ali nije uspio srušiti prijedlog vladajućih.
• Opozicija je pokušala natjerati Odbor za pravosuđe da se očituje o kandidatima za Vrhovni sud, no sjednica je odgođena dok se zastupnici ne upoznaju s povjerljivim dokumentom.
Rezultat je institucionalni vakuum: Vrhovni sud i Ustavni sud ulaze u novu godinu bez ključnih imenovanja, dok parlamentarci pauziraju, a politički sporovi ostaju neriješeni.