Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu održan je znanstveni skup „Europska svemirska perspektiva“, na kojem su okupljeni domaći i europski stručnjaci raspravljali o jačanju hrvatskih kapaciteta te o produbljivanju suradnje u okviru Europske svemirske agencije (ESA).
Ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Hrvoje Meštrić skup je nazvao važnom prekretnicom: „Hrvatska je do sada podnijela više od 100 prijedloga projekata, a 55 ih financira Europska svemirska agencija (ESA). Prepoznajući potrebu za kontinuiranim radom, pripremit ćemo i nacionalnu svemirsku strategiju koja će biti usvojena sljedeće godine.“ Podsjetio je da u ESA-inoj bazi podataka trenutačno postoji 150 hrvatskih subjekata – trećina iz Zagreba – te da gotovo polovica njih razvija rješenja za promatranje Zemlje. Ukupan proračun domaćih svemirskih programa dosiže 10,5 milijuna eura.
Meštrić je upozorio da se potencijal sektora često podcjenjuje te u šali dodao da se ministra koji brani svemirske projekte „naziva astronautom“, premda Hrvatska raspolaže, kako je rekao, „malom, ali vrlo profesionalnom zajednicom istraživača“ i bilježi umjeren rast ulaganja.
Talijanski veleposlanik Paolo Trichilo potvrdio je da je Italija glavni hrvatski partner te podsjetio na nedavno potpisani memorandum o razumijevanju koji pokriva velike istraživačke infrastrukture, umjetnu inteligenciju, plavo gospodarstvo i obnovljive izvore energije. Italija, inače treći najveći donator ESA-e, u svemirskom sektoru okuplja više od 500 tvrtki.
Izaslanik ESA-e za Hrvatsku Karol Brzostowski naglasio je razliku u ulaganjima: Italija Agenciji u tri godine doprinosi 3,5 milijardi eura, dok Hrvatska godišnje izdvaja 2 do 2,5 milijuna. „Hrvatska je na samom početku i vjerujem da je najbrži način učenja imati dobre primjere i suradnju“, poručio je Brzostowski, potičući Zagreb da se uključi u 13 do 14 nacionalnih shema koje već provode druge članice.
Sudionici su se usuglasili da je idući korak dovršetak nacionalne svemirske strategije te aktivniji nastup hrvatskih institucija i poduzeća u europskim istraživačkim programima. Ako plan uspije, FER-ov kolokvij mogao bi se pokazati početkom nove ere hrvatskih ambicija izvan Zemlje.