Bivši ukrajinski premijer Arsenij Jaceňuk ocijenio je da je spremnost predsjednika Volodimira Zelenskog na raspisivanje izbora „korak u dobrom smjeru”, no upozorava da Ukrajinu poslije rata čeka sasvim drukčija politička scena.
Jaceňuk, koji je vodio vladu u prvim godinama ruske agresije 2014.–2016., podsjeća da je Zelenski još uvijek najpopularniji političar u zemlji, ali da mu jednopartijska većina više nije dostižna. „Ako pobijedi, vodit će zemlju u demokratskoj koaliciji”, kaže bivši premijer, dodajući da će sastav buduće Vrhovne rade presudno utjecati na reformski tempo i mirovne pregovore.
Sigurnost prije svega
Kako bi se izbori uopće mogli održati, Kijevu su potrebna čvrsta sigurnosna jamstva Zapada – od biračkih mjesta u inozemstvu do glasovanja vojnika na prvoj crti. „Sve ovisi o ishodu rata, a nadam se da Zelenski to jasno razumije”, poručuje Jaceňuk.
Granice i mir
Najosjetljivijom temom i dalje smatra moguće prekrajanje granica. Dok glasnogovornici EU formalno tvrde da je na Ukrajini da odredi uvjete mira, Jaceňuk uzvraća: „Ne prihvaćam ideju da je to isključivo ukrajinsko pitanje. To je zadaća i Europske unije.”
Prema njegovu mišljenju, Kijev nikada neće pravno priznati rusku okupaciju, iako bi realnost na terenu privremeno mogla izgledati drukčije. Kao povijesnu lekciju navodi podijeljenu Njemačku: „Zid je na kraju pao.”
Američka dvojba i NATO
Upitan vjeruje li u potporu Donalda Trumpa, Jaceňuk odgovara da Sjedinjene Države ne smiju nagraditi agresora teritorijem. Tvrdi i da je Washington svojedobno Moskvi neformalno obećao da neće gurati ukrajinsko članstvo u NATO-u, ali dodaje da nijedna američka administracija ne može vječno poštovati takav „tajni dogovor”.
„Nisam očekivao ovakvu strategiju nacionalne sigurnosti iz SAD-a”, rekao je, upozorivši da bi razlaz Amerike i EU oslabio obje strane. Ponekad, dodaje, djeluje kao da „trenutačna američka administracija, Kinezi i Rusi gledaju na Europsku uniju kao na plijen – a Unija se mora suprotstaviti”.
Sugerira da bi se i sam mogao vratiti u politiku, ali ostavlja prostor za drugačije odluke: najprije, kaže, Ukrajina mora osigurati da se izbori provedu, a da pritom nitko – ni kod kuće ni na Zapadu – ne dovede u pitanje njihovu legitimnost.
