Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović upozorio je da bi najnovije eskalacije na Bliskom istoku mogle potaknuti novi migrantski val, ali poručuje kako Europska unija „više ne šalje poruku dobrodošlice”.
• Jačanje europskog zida Božinović tvrdi da je „od 2017. jasno da nitko neće čuvati hrvatske granice umjesto nas”, pa je Hrvatska pojačala kontrolu i sada bilježi manji pritisak. Novi europski propisi premještaju azilne postupke na vanjske granice Schengena: podnositelji zahtjeva bit će smješteni u zatvorenim centrima dok se u roku od 12 tjedana ne utvrdi imaju li uvjete za zaštitu.
• Kapaciteti pod pritiskom „Kapaciteti su puni. U Hrvatskoj je već više od 30 000 izbjeglica iz Ukrajine”, ističe ministar. Prema njegovim riječima, većina migranata traži azil samo kako bi naposljetku stigla do Njemačke, pa je od oko tisuću zahtjeva lani odobreno – 25. Hrvatska je prošle godine, po Dublinskom sporazumu, primila 1 300 osoba, dok je sama vratila oko 8 000 migranata u treće zemlje.
• Novi centri i lokalni otpor U Ličkoj Željavi planira se još jedan prihvatni centar zatvorenog tipa, sličan onome u Dugom Dolu kraj Krnjaka kroz koji je od otvaranja prošlo oko 5 000 ljudi „a da ih lokalno stanovništvo praktički nije ni vidjelo”, kaže Božinović. Najavljuje nastavak razgovora s lokalnim vlastima nakon prošlotjednih prosvjeda u Korenici.
• Vizni režimi BiH i Srbije pod povećalom Velik broj migranata dolazi komercijalnim letovima u Sarajevo i Beograd pa ih krijumčari preuzimaju na balkanskoj ruti. EU zato traži da BiH i Srbija usklade vizna pravila s Unijom – primjerice da i građanima Turske uvedu vize. U protivnom, upozorava ministar, „neće moći nastaviti europski put”.
• Sigurnost i radna migracija Unatoč rekordnom broju stranih radnika, Božinović ističe da su počinitelji i žrtve kaznenih djela „na razini statističke pogreške” te da je Hrvatska među najsigurnijima u Europi. Najavljeno je uvođenje vaučera za učenje hrvatskog jezika (10 000 odobrenih, iskorišteno tek nekoliko stotina) te mogućnost dobivanja vozačke dozvole B kategorije sa 17 godina uz obveznu pratnju starijeg suvozača.
• Gužve na granicama Uvođenje novog europskog sustava evidencije ulazaka i izlazaka (EES) produžit će čekanja na granicama s BiH i Srbijom.
• Crna statistika prometnih nesreća Hrvatska je, podsjeća ministar, među četiri članice EU-a s najviše poginulih na milijun stanovnika. Glavni uzroci: alkohol, brzina i lošije lokalne ceste.
„Najbitniji nam je naš nacionalni interes”, zaključuje Božinović, dodajući da će izbjeglice iz novih bliskoistočnih sukoba teško pronaći otvorena vrata u Europi.
