Europska unija priprema zajedničku deklaraciju kojom će – pozivajući se na postojeću Konvenciju UN-a o pravu mora – državama članicama otvoriti više prostora za presretanje i pretraživanje brodova koji prijete podmorskim kabelima, plinovodima i naftovodima.
Prema nacrtu dokumenta na kojemu diplomati posljednjih tjedana intenzivno rade, obalne zemlje dobile bi nedvosmislenu ovlast da na otvorenom moru ili u vlastitim vodama zaustave plovila „za koja postoje razumna osnova sumnje da plove bez državne pripadnosti”. U praksi, to se odnosi na tankere iz takozvane ruske „flote u sjeni”, koji nerijetko koriste krivotvorene papire, mijenjaju zastavu preko noći i izbjegavaju inspekcije.
14 europskih država već je usuglasilo stav da su „brodovi koji lažno ističu zastavu” zapravo bez državljanstva te stoga nemaju pravo na slobodu plovidbe. Time se za policiju i mornarice otvara put za brzo ukrcavanje na sumnjive jedinice i moguće privođenje posade.
„Brodovi bez nacionalnosti predstavljaju poseban rizik”, upozorava se u osmostranom tekstu. Iako deklaracija formalno samo podsjeća na postojeće članke Konvencije, diplomatski izvori ističu da je ton neuobičajeno izravan – namjera je poslati jasnu poruku Moskvi nakon niza sabotaža podmorske infrastrukture u europskim vodama.
Ruska mreža špediterskih tvrtki i anonimnih vlasnika tankera već mjesecima zaobilazi zabranu EU-a na izvoz nafte po cijeni višoj od propisanog limita. Procjene govore da „flotu u sjeni” čini između 600 i 1 400 brodova, a najnoviji paket sankcija već je zahvatio 117 njih. Europska služba za vanjsko djelovanje sada predlaže da se svaka novoidentificirana jedinica automatski unese na crnu listu, bez čekanja na idući krug sankcija.
Uz strože tumačenje međunarodnog prava, države članice najavljuju i izmjene vlastitih zakona kako bi brže štitile kritičnu infrastrukturu. Pritom obećavaju „pojačati napore” da se od svih brodova traži potpuna i točna identifikacija. Danska je već pojačala nadzor i, prema navodima Kopenhagena, spremna je fizički spriječiti nezakonite operacije u svojoj ekskluzivnoj zoni.
U Bruxellesu se istodobno raspravlja o širem, globalnom pristupu: EU predlaže pokretanje inicijative pri Ujedinjenim narodima i Međunarodnoj pomorskoj organizaciji kako bi se razvili dodatni alati za zaštitu podmorskih kabela i cjevovoda.
Usvajanje deklaracije planirano je za ponedjeljak na sastanku veleposlanika u Bruxellesu, no tekst još treba dotjerati; Portugal i Grčka zatražili su pojašnjenja nekih odredbi prije dizanja ruke za konačni prijedlog.