Europska unija ovih dana više se nada nego što pregovara. Nakon višemjesečnog trgovinskog natezanja, Bruxelles računa da će Sjedinjene Države od 7. kolovoza uvesti univerzalnu carinsku stopu od 15 % – dvostruko višu od dosadašnje, ali upola manju od 30 % kojom je Donald Trump ranije prijetio.
„Lopta je na njihovu terenu”, poručio je glasnogovornik Komisije Olof Gill, naglašavajući da je „jasno razumijevanje” EU-a kako će Washington poštovati dogovoreni plafon. Dok izjava zvuči više kao molba nego uvjerenje, Unija se ipak drži te srednje vrijednosti kao slamke spasa.
Što 15 % konkretno znači: • vino i žestoka pića i dalje će biti opterećena punom stopom; • farmaceutski proizvodi i poluvodiči mogli bi pod istu kapu budu li naknadno uvedene carine; • za Njemačku je jedina utjeha pad carinskog nameta na automobile s 27,5 % na 15 %.
U globalnoj slagalici Europa prolazi tek osrednje: Ujedinjeno Kraljevstvo već je ispregovaralo 10 %, Japan i Južna Koreja također su na 15 %, dok zemlje Jugoistočne Azije plaćaju oko 20 %.
Neočekivani obrat stigao je u posljednji trenutak. Tek nekoliko sati prije nego što je novi režim trebao stupiti na snagu, Trump je odgodio primjenu za tjedan dana i pritom objavio dodatni paket nameta prema drugim gospodarstvima, produbljujući američki zaokret prema protekcionizmu.
Još nema pravno obvezujućeg teksta. Zajednička izjava Ursule von der Leyen i Trumpa tek se sastavlja, a čak i kad bude gotova, morat će proći Vijeće EU-a – postupak koji se može otegnuti tjednima.
Dok Bruxelles pokušava spasiti trgovinski poredak, Washington otvara još jedan front. Trump je poručio da želi mirovni sporazum u Ukrajini do 8. kolovoza, prozvao ponašanje Moskve „gadnim” i zaprijetio dodatnim sankcijama ako prekid vatre ne bude postignut.
Za Europsku uniju to znači ljeto neizvjesnosti: između straha od carinskog vala i nade da će američki predsjednik ipak održati riječ.
