Hrvatska je u srpnju 2025. zabilježila 4,4 milijuna dolazaka i 25 milijuna noćenja u komercijalnom smještaju, pokazuju najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). To je 1,3 % manje dolazaka i 0,8 % manje noćenja nego u istom mjesecu lani.
Najizraženiji je pad među stranim gostima. Oni su ostvarili četiri milijuna dolazaka (-1,6 %) i 23,2 milijuna noćenja (-0,9 %). Domaći turisti, pak, bilježe suprotan trend: dolasci su im porasli 1,6 %, a noćenja 0,4 %, na ukupno 382 tisuće dolazaka i 1,8 milijuna noćenja.
Najvjerniji gosti i dalje dolaze iz Njemačke, Slovenije, Poljske, Austrije i Češke. Samo Nijemci su u srpnju ostvarili 4,4 milijuna noćenja, što čini 18,8 % svih stranih noćenja.
Unatoč blagom ljetnom posrtaju, ekonomski analitičar Ivica Brkljača smatra da su tvrdnje o „propasti” sektora prenapuhane. „U glavnom dijelu turističke sezone (srpanj–kolovoz) hrvatski turizam zabilježio je isti broj turističkih dolazaka kao i lani, ali i oko jedan do dva posto manje noćenja. To je otprilike to što ćete vidjeti od (barem deset godina najavljivane) propasti hrvatskog turizma”, poručio je u svojoj objavi.
Brkljača ističe da kumulativni rezultati prvih osam mjeseci daju posve drukčiju sliku: „Naime, svi drugi pokazatelji su opet rekordni. Tako je ukupno u prvih osam mjeseci ove godine ostvaren rast od dva posto u turističkim dolascima i 0,5 posto u noćenjima.”
Ključna je, kaže, financijska strana priče. Prema podacima iz sustava fiskalizacije, iznos fiskaliziranih računa u smještaju i ugostiteljstvu od siječnja do kolovoza porastao je 10,3 %, dok je broj izdanih računa veći 2,9 % u odnosu na lani. Kada se usporedi s 2019., posljednjom pretpandemijskom „zlatnom” godinom, rast prihoda prelazi 100 %.
Za Brkljaču stoga nema dileme: lagani ljetni minus ne nagovještava kolaps, nego prije korekciju unutar općenito snažnog uzlaznog trenda. „I eto tako je propao hrvatski turizam”, zaključio je analitičar, ironično komentirajući katastrofične prognoze koje se godinama ponavljaju.