Bolest mačjeg ogreba izaziva bakterija Bartonella henselae koja se na čovjeka prenosi ogrebotinom, ugrizom ili lizanjem otvorene rane od strane zaražene mačke. Iako je riječ o relativno rijetkoj infekciji, posebno je česta među djecom te može potrajati mjesecima.
Prvi znakovi obično se pojavljuju tri do deset dana nakon kontakta: na mjestu ozljede stvara se mali mjehurić koji brzo prelazi u gnojni prištić, a potom u krastu. Uz lokalnu promjenu javljaju se povišena temperatura i bolno povećanje limfnih čvorova u blizini zahvaćenog područja. Koža iznad čvorova može poprimiti crvenkastu, sivkastu ili smećkastu nijansu. Dodatni simptomi uključuju glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima, umor te gubitak apetita ili kilograma.
U većini slučajeva tegobe se povuku same. Preporučuje se:
• lijek protiv bolova za snižavanje temperature i ublažavanje neugode; • topli oblozi na natečene limfne čvorove.
Limfni čvorovi mogu ostati povećani i do osam tjedana, što se smatra normalnim. Ako se stanje pogorša, potrebna je liječnička kontrola i, prema procjeni, primjena antibiotika.
Komplikacije su rijetke, ali mogu zahvatiti mozak, srce, jetru, slezenu i oči. Kod osoba s oslabljenim imunitetom mogu se razviti teži oblici poput bacilarne angiomatoze (prekomjerno stvaranje krvnih žila koje stvara mase na organima) ili bacilarne pelioze (ciste ispunjene krvlju u jetri).
Prevencija počinje pravodobnim pranjem svake ogrebotine ili ugriza toplom vodom i blagim sapunom te redovitom zaštitom mačke od buha, jer upravo one prenose bakteriju na životinju. Najrizičnije su mlade i ulične mačke koje najčešće nemaju vidljive simptome.
Ako se simptomi bolesti mačjeg ogreba ne smanjuju ili se pojave znakovi zahvaćanja unutarnjih organa, nužan je hitan pregled liječnika.