Generacija Z – mladi rođeni od sredine 1990-ih do otprilike 2010. – prva je kohorta koja nikada nije živjela bez interneta. U višegodišnjem istraživanju Centra za napredne studije u bihevioralnim znanostima (CASBS) na Sveučilištu Stanford, tim pod vodstvom znanstvenice Roberte Katz zaključuje da ova generacija ne samo da oblikuje vlastite identitete kroz digitalne alate, nego će i budućnost preoblikovati na načine „koje nismo vidjeli gotovo stoljeće”.
Katz, zajedno sa suradnicama Sarah Ogilvie, Jane Shaw i Lindom Woodhead, od 2017. proučava kako stalna povezanost mijenja vrijednosti i navike mladih. U razgovoru za Stanford Report navela je da se najčešće pogrešno tumače upravo razlike u odrastanju:
„Dugo su ljudi kritizirali ono što su smatrali previše razmaženom i ‘mekom’ generacijom. Generacija Z nazivana je ‘pahuljicama’ i ‘nespremnima odrasti’. No velik dio te negativne osude proistekao je iz nerazumijevanja kako je odrastati u današnjem svijetu u usporedbi s time kako su odrasli njihovi stariji.”
• Poslovi i „lijenost”
Starije generacije zamjeraju što Z-ovci nemaju klasične poslove nakon škole ili ljeti. Međutim, mnogi od njih zarađuju značajne svote na internetu – primjerice plasiranjem proizvoda na modnim platformama – pa tradicionalni studentski posao gubi privlačnost.
• Vozačke dozvole i „neodgovornost”
Dobivanje vozačke dozvole nekada je bilo obred prijelaza u odraslu dob. Danas, objašnjava Katz, kritika propušta činjenicu da mladima više nije nužno voziti kad usluge prijevoza poput Ubera i Lyfta stoje na raspolaganju jednim dodirom aplikacije.
U središtu istraživanja stoji zaključak da Generacija Z cijeni raznolikost, fleksibilnost i izgradnju vlastitog identiteta, dok digitalni svijet za njih nije dodatak, nego prirodno okruženje. Stereotipi o lijenosti i razmaženosti – poručuje Katz – gube uporište čim se uzmu u obzir novi putovi rada, mobilnosti i samoizražavanja.