Vrijednost američke valute prošloga je tjedna naglo potonula nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio carinama europskim saveznicima koji su odbili njegov plan o kupnji Grenlanda.
• Dolarov indeks skliznuo je 1,9 % na 97,45 bodova – najveći tjedni pad od lipnja. • Tečaj eura ojačao je 1,95 % te dosegnuo 1,1825 dolara. • Američka je valuta oslabila i prema jenu, za 1,5 %, pa se trgovala po 155,70 jena.
Trump je najavio da će od 1. veljače uvesti 10-postotne carine na robu iz osam europskih država, a od 1. lipnja stopu bi podigao na 25 % ako ne pristanu na američku kontrolu Grenlanda. Dok je Danska ponovila da „otok nije na prodaju”, spomenute su države na Grenland poslale vojno osoblje, a Europska unija zaprijetila protumjerama.
Nestabilnost je potaknula bijeg ulagača iz dolara u druge valute i u tradicionalno sigurno utočište – zlato. Unca plemenitog metala po prvi se put u povijesti prodavala iznad 4.900 dolara.
Analitičar tvrtke Capital.com Kyle Rodda ocjenjuje da Washington plaća cijenu za političke poteze: „Slabost dolara posljedica je gubitka kredibiliteta i prestiža SAD-a.” Dodaje kako je „nekoliko čimbenika potiče rast cijene zlata u posljednje vrijeme, a prošloga je tjedna glavni pokretač gubitak povjerenja u SAD”.
Trump je naknadno, nakon sastanaka u Davosu, ustvrdio da je postignut okvirni dogovor o Grenlandu te da carina – zasad – neće biti. No tržišta valutama ostala su uzdrmana, a rekordna cijena zlata pokazuje koliko je brzo investicijsko povjerenje preusmjereno iz dolara prema „sigurnijoj luci”.
