Najznačajnija prijetnja Hrvatskoj u aktualnom oružanom sukobu na Bliskom istoku nije vojna nego ekonomska, ocjenjuje vojni analitičar Dražen Smiljanić sa Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman”.
Smiljanić ističe da bi mogući poremećaji u prometu kroz Hormuški tjesnac – usko grlo kojim prolazi petina svjetske nafte – najprije uzdrmali globalno tržište nafte, a zatim i plina. Više cijene energenata trenutačno bi podigle troškove prijevoza, goriva i hrane, što se, smatra on, „brzo prelijeva na gospodarstva malih i otvorenih zemalja poput Hrvatske”.
Govoreći o samoj prirodi sukoba, Smiljanić postavlja ključno pitanje: jesmo li svjedoci kratke demonstracije sile ili početka dugog rata iscrpljivanja. Po njemu, cilj nedavnih napada na Iran – odnosno strategija Sjedinjenih Država i Izraela – može biti samo jedan od dva scenarija: promjena režima ili stvaranje pregovaračkog pritiska.
„Ubojstvo ajatolaha Alija Khameneija, na prvi pogled, doista sugerira pokušaj promjene režima. Eliminacija vrhovnog vjerskog i političkog vođe i simbolično je bila udar na režim u Teheranu i teško se može tumačiti kao puki taktički potez”, tvrdi Smiljanić.
Za Hrvatsku bi, zaključuje, svako produljenje sukoba značilo dugotrajan rast cijena energenata i pritisak na inflaciju, dok je izravna vojna opasnost „izrazito mala”.