ZAGREB – U nedjelju, 22. ožujka, Slovenci izlaze na parlamentarne izbore koji bi, prema ocjenama promatrača u Bruxellesu, mogli odrediti ne samo smjer Ljubljane nego i ton budućih rasprava unutar Europske unije.
Na jednoj strani stoji aktualni premijer Robert Golob sa svojom liberalnom strankom Gibanje Svoboda, potpomognut Socijaldemokratima i Ljevicom. Koalicija trenutačno drži 53 od 90 zastupničkih mjesta, no niz ministarskih ostavki, internih sukoba i neispunjenih reformi narušio je i osobni rejting premijera i povjerenje u vladu.
Suprotstavlja mu se trostruki bivši premijer Janez Janša i njegova Slovenska demokratska stranka (SDS). Janša je posljednjih godina zaoštrio stavove o migracijama te se politički približio Viktor-u Orbánu i Robert-u Ficu, što Golob u kampanji koristi kao upozorenje na mogućnost "hungarizacije" države.
„To je zapravo opasnost u kojoj se sada nalazimo”, poručio je Golob, aludirajući na mogući savez Janše i Orbána koji bi, smatra, radio na slabljenju Unije iznutra.
Prednost se topi
Anketa Mediane iz veljače stavila je SDS na 30,9 %, a Svobodu na 22,4 %. No istraživanje za Delo s početka ožujka pokazalo je da je Golob smanjio zaostatak na nešto više od dva postotna boda. Daljnji problem za lijevi blok ostaje raspršenost biračkoga tijela: dok SDS stabilno bilježi oko trećine potpore, ostale stranke lijevog centra uglavnom su jednocifrene, što otežava formiranje većine.
PolitPro projekcija s početka ožujka svrstava vladajući blok na oko 46,7 % mandata – praktično na samome pragu od 46 zastupnika potrebnih za kontrolu parlamenta. To znači da će o budućoj vladi vjerojatno odlučivati pregovori s manjim strankama koje se bore za prelazak izbornog praga od 4 %.
Sigurnost i zdravstvo pod reflektorom
Kampanju je obilježio listopadski slučaj ubojstva Aleša Šutara, nakon kojega je vlada policiji dala šire ovlasti u osjetljivim četvrtima. Potez su istodobno napali krajnja desnica – smatrajući ga mlakim – i međunarodne organizacije za ljudska prava jer, tvrde, stigmatizira romsku manjinu. Taj paradoks naglasio je koliko se Golobova koalicija našla stiješnjena s obiju strana političkog spektra.
Zdravstvo, pak, ostaje kronično bolna točka: manjak liječnika i dugi redovi čekanja prometnuli su se u glavnu temu sučeljavanja.
Gospodarske brojke nisu alarmantne. BDP je između 2023. i 2025. rastao od 1,5 do 2,1 % godišnje, inflacija je s 8,8 % u 2022. pala na 2-3 %, a državni dug se smanjio na oko 65 % BDP-a. Opozicija ipak tvrdi da je vlada propustila priliku za odlučnije poteze.
Europska pozornica
Predsjednica kluba Renew Europe Valerie Hayer u veljači je u Ljubljani poručila: „U trenutku kada populisti diljem Europe rade na slabljenju demokratskih institucija, Slovenija se ističe po tome što je odabrala drugačiji put i dokazala da taj put donosi rezultate.”
Situaciju dodatno usložnjava međunarodna kriza nakon američko-izraelskog udara na Iran, koji je Golobova vlada osudila. Iako Slovenija broji tek dva milijuna stanovnika, njezin glas o obrani, Ukrajini i demokratskim standardima u Vijeću EU nosi težinu veću od same veličine države.
Zbog svega navedenog, europske će prijestolnice u nedjelju pratiti svaki „exit poll” kao da se radi o njihovu vlastitom izboru – i s kartom koalicijskih kombinacija već spremnom na stolu.
