Belgijska vlada priprema višegodišnji okvir kojim bi rashodi za lijekove ostali unutar 17,3 posto nacionalnog proračuna za zdravstvo, a odgovornost rasporedila na industriju, liječnike, pacijente, osiguravatelje i ljekarnike.
„Ovo nije kratkoročna ušteda, nego sustav koji mora poduprijeti inovaciju, pravedan pristup i financijsku održivost”, rekao je ministar zdravstva Frank Vandenbroucke zastupnicima. Trenutačno potrošnja na lijekove raste 7–8 posto godišnje, daleko iznad planiranog rasta ukupnog zdravstvenog budžeta od 4,5 posto za 2026., što po vladi ugrožava ulaganja u druge zdravstvene prioritete.
Ključ prijedloga je gornja granica od 17,3 posto proračuna. Kako bi je održala, Belgija mora do 2026. prilagoditi sustav za oko 466 milijuna eura. Najveći teret – oko 57 posto – snosit će farmaceutska industrija kroz pojačani „clawback” i proračunska jamstva.
Pacijenti će osjetiti skromno povećanje participacija: minimalno 1 euro po kutiji za osobe s povećanim pravom na povrat (BIM) i 2 eura za ostale, i to samo za vrlo jeftine lijekove. Vandenbroucke je naglasio da će sav prihod biti vraćen u sustav kroz širenje maksimalnog godišnjeg troška po pacijentu (MAF) i bolje pokriće, primjerice za antialergijske lijekove i kontracepciju.
Dio zastupnika, poput Caroline Désir i Ludivine Dedonder (obje PS), kritizirao je dodatni teret za pacijente: „Nisu pacijenti ti koje treba senzibilizirati, nego propisivači”, poručila je Dedonder. Drugi, uključujući Irinu De Knop (Open VLD) i Kathleen Depoorter (N-VA), upozorili su da se uštede moraju vratiti u inovacije i rani pristup novim terapijama.
Ministar je odgovorio najavom posebnog, odvojenog fonda za brzi ulazak obećavajućih lijekova na tržište, ponekad i prije službenog odobrenja, uz fiksnu i „financijski privlačnu” naknadu za proizvođače. Redovni proračun ostaje namijenjen rutinskim troškovima i rješavanju nestašica esencijalnih lijekova.
Vandenbroucke je kao primjer neučinkovitosti naveo statine i nove skupe terapije za kolesterol, čiji su troškovi premašili 250 milijuna eura godišnje bez jasne proporcionalne zdravstvene koristi. „Što više neučinkovitosti toleriramo, to manje novih i vrijednih lijekova možemo priuštiti”, upozorio je.
Belgija istodobno na razini EU-a traži čvršću koordinaciju zaliha i vezivanje javne nabave uz održivost i proizvodnju unutar Unije. Kod kuće planira izuzeti ključne jeftine lijekove od obaveznih sniženja cijena te pooštriti kazne tvrtkama koje prekidaju isporuku za belgijsko tržište, a nastavljaju opskrbljivati druge zemlje.
O konačnoj verziji okvira odlučivat će RIZIV-ov odbor za osiguranje u idućim tjednima, kako bi mjere stupile na snagu prije izrade proračuna za 2026.