Europski parlament prihvatio je prvu uredbu Europske unije koja se izravno bavi zdravljem tla, i to unatoč protivljenju koje je predvodila Njemačka. Za tekst je glasovalo 341 zastupnik, 220 je bilo protiv.
Prema podacima Europske komisije, oko 60 % tla u Europi već je degradirano zbog urbanizacije, slabe obnove zemljišta, intenzivne poljoprivrede i klimatskih promjena. Nova direktiva zato postavlja neobvezujući cilj: do 2050. godine sva tla u Uniji trebala bi biti zdrava.
Što donosi zakon?
• Ne uvodi nove obveze poljoprivrednicima i šumarima, ali obvezuje države članice da uspostave sustavno praćenje stanja tla i planove za njegovo poboljšanje. • Nakon objave u Službenom listu EU-a na snagu stupa za 20 dana, a zemlje članice imaju tri godine za provedbu.
Reakcije dionika
Think-tank Farm Europe podržao je uredbu uz napomenu da „zdravlje tla je ključno za održivost i opstojnost europskog poljoprivrednog sektora”, ali je pozvao nacionalna tijela da redovito prate moguće troškove za proizvođače.
Ekološke organizacije pozdravile su rezultat glasanja. Pesticide Action Network Europe opisao je direktivu kao „davno potrebni i prijeko nužni zakon” koji će poboljšati „dostupnost i usporedivost ključnih podataka o zdravlju tla”. Europski ured za okoliš (EEB) upozorio je, pak, da će „njezin uspjeh ovisiti o učinkovitoj provedbi”.
Njemačka je ranije tvrdila da će propis zadirati u nacionalne nadležnosti i stvoriti preveliku birokratsku opterećenost, no otpor je na kraju slomljen nakon što je Vijeće EU-a još u rujnu podržalo kompromisni tekst.
Usvajanjem uredbe Bruxelles šalje signal da degradacija tla nije samo ekološko nego i gospodarsko pitanje koje izravno utječe na sigurnost hrane, kvalitetu vode i ispunjavanje klimatskih ciljeva.