BRUXELLES – Grčki premijer Kyriakos Mitsotakis stigao je na sastanak čelnika Europske unije s jasnom porukom: članice moraju zajednički pronaći desetke milijardi eura za jačanje obrane i to kroz novu, zajedničku liniju zaduživanja.
„Ako je obrana krajnje europsko javno dobro, onda trebamo europske strukture i europsko financiranje za razvoj naših obrambenih sposobnosti”, poručio je Mitsotakis prije početka summita. Smatra da je trenutak „prekretnica u kojoj moramo preuzeti veću odgovornost za europsku sigurnost” te predlaže osnivanje posebnog instrumenta zajedničkog duga usmjerenog na obrambene projekte.
Rat u Ukrajini i nedavna narušavanja zračnog prostora Unije dronovima i ruskim borbenim zrakoplovima potaknuli su države na promišljanje o kolektivnoj sigurnosti. Europska komisija već je predložila ublažavanje fiskalnih pravila kako bi se članicama omogućilo veće zaduživanje za masovno naoružavanje, no dogovor o dijeljenju duga zasad zapinje na otpornim, fiskalno konzervativnim državama poput Nizozemske.
Prema nacrtu zajedničke izjave koji su pripremili veleposlanici svih 27 država, čelnici bi trebali pozvati na „usmjeravanje obrambenih ulaganja prema zajedničkom razvoju, proizvodnji i nabavi”. No, ostaje otvoreno pitanje – tko će i kako to financirati.
Mitsotakis smatra da bi svježi europski novac trebao biti vezan uz jasne uvjete: „Dodatna sredstva moraju nas gurati prema snažnijoj pripremljenosti – zajedničkoj nabavi, razvoju novih tehnologija, posebno dronova i umjetne inteligencije.”
Za sada je identificiran niz prekograničnih projekata, uključujući sustave protudronske zaštite, ali najveći teret i dalje snose nacionalne blagajne. Grčki premijer upozorava da je takav pristup dugoročno neodrživ.
Oprez prema zelenim ciljevima
Uz obranu, Mitsotakis je upozorio i na rizike preambiciozne zelene tranzicije. „Zelena tranzicija ne smije biti sama sebi svrha. Treba je uskladiti s konkurentnošću i socijalnom kohezijom”, rekao je, dodajući da je „posljednjih 10, 15 ili 20 posto” ciljeva klimatske neutralnosti „zastrašujuće skupo, a tehnologije za to još ni ne postoje”.
Time je podržao skupinu država koje od Komisije traže ublažavanje ekoloških regulacija kako bi se zaštitilo gospodarstvo. Rasprava o balansu između klimatskih ambicija i gospodarske otpornosti tako se prometnula u još jednu točku potencijalnih podjela na vrhu u Bruxellesu.
Hoće li inicijativa za zajedničko zaduživanje uspjeti probiti otpor štedljivih sjevernih članica – i hoće li se pritom uspjeti očuvati tempo zelene tranzicije – glavna su pitanja na koja će čelnici pokušati odgovoriti tijekom dvodnevnog summita.