PARIZ – Francuski premijer François Bayrou u utorak će u 16 sati predstaviti prvi prijedlog proračuna za 2026., težak 40 milijardi eura ušteda, čime nastoji deficit sa sadašnjih 5,4 % BDP-a spustiti na 4,6 % iduće godine i uklopiti se u europsku granicu od 3 % do 2029.
Prema najnovijim podacima INSEE-a, javni dug je krajem prvog tromjesečja dosegnuo 3 345,8 milijardi eura, odnosno 114 % BDP-a, nakon što je u tri mjeseca porastao za 40,5 milijardi. Bayrou stoga obećava rezove „bez neselektivnog podizanja poreza”, no mjere podrazumijevaju:
• reformu naknada za nezaposlene; • linearnu štednju u svim ministarstvima; • „godinu zamrzavanja” socijalnih davanja i mirovina na razini iz 2025., što bi unatoč očekivanoj inflaciji od 1,6 % 2026. donijelo oko 5 milijardi eura uštede.
Istodobno će porasti izdaci za obranu, kamate na dug te francuski doprinos proračunu EU-a, koji bi 2026. trebao narasti na 29,2 milijarde eura.
Oštra fronta protiv rezova
Sve oporbene stranke najavile su odbijanje proračuna na glasanju ujesen, što bi moglo srušiti vladu. Lijeva Nepokorena Francuska (LFI) optužuje vladu da je manjak izazvala poreznim olakšicama za tvrtke. „Od 2017. javna potrošnja pada u odnosu na BDP, dakle problem su porezni rezovi, a ne rashodi”, kaže predsjednik Odbora za financije Éric Coquerel, upozoravajući na rast nejednakosti.
Socijalisti su prošle godine spasili proračun, no sada traže veći teret za najbogatije. Senator Patrick Kanner poručuje da povećanje poreza od tek milijardu do 1,5 milijardi eura „neće biti prihvatljivo”.
Desni Rassemblement National (RN) tvrdi da u planu nema „strukturnih ušteda”. „Godina zamrzavanja znači: ‘Ne radim ništa, ali je manje loše nego da radim nešto’”, kaže zastupnik Philippe Lottiaux. Stranka traži rezanje „troškova imigracije” i ponovne pregovore o uplati u zajedničku kasu EU-a.
Politički rizik skuplji od duga
RN najavljuje da će, ako vlada ne popusti, srušiti Bayroua zajedno s ljevicom – scenarij viđen pri padu vlade Michela Barniera u prosincu. Ekonomski analitičar Mathieu Plane iz OFCE-a upozorava: „Proračunska situacija jest zabrinjavajuća, ali politička nestabilnost još više jer onemogućuje dugoročno planiranje štednje.”
Nervoza na tržištima već je vidljiva: prinos na talijanske petogodišnje obveznice 4. srpnja pao je na 2,65 %, ispod francuskih 2,67 %, što stručnjaci pripisuju stabilnijoj političkoj slici u Rimu nego u Parizu.
Parlamentarna jesen tako prijeti pretvoriti borbu za proračun u referendum o opstanku Bayrouove vlade.