Hrvatske banke postupno smanjuju iznose koje parkiraju na prekonoćnim računima kod Hrvatske narodne banke (HNB), a oslobođeni kapital sve češće usmjeravaju u kredite ili plasiraju izvan zemlje u potrazi za višim prinosima.
Prema podacima Hrvatske udruge banaka (HUB), na kraju lipnja na tim je računima stajalo 10,3 milijarde eura – oko 16 % manje nego u istom razdoblju lani. HUB podsjeća da je depozitna stopa Europske središnje banke, pa tako i HNB-a, danas 2 %, upola niža od lanjskog vrhunca od 4 %, što „ovaj izvor prihoda postupno gubi na značaju”.
Manji viškovi, manji i prihodi • HNB je bankama u prvih sedam mjeseci 2025. isplatio 188,8 milijuna eura kamata, znatno manje od 532,2 milijuna isplaćenih u cijeloj 2024. i 478,9 milijuna u 2023. • Prosječni prekonoćni depoziti pali su s 14,3 milijarde eura u 2023. na 12,8 milijardi u prvih sedam mjeseci ove godine. • Najviša razina posljednje dvije godine – 17,1 milijarda eura – zabilježena je 29. prosinca 2023.; 15. kolovoza 2025. stanje je iznosilo 12,2 milijarde.
Vjetar u leđa kreditima Kako kamatni prihodi od parkiranog novca blijede, banke se sve više okreću plasmanskom biznisu. Prema lipanjskim brojkama HUB-a, neto krediti stanovništvu porasli su 13,5 %, a poduzećima 11,9 % u odnosu na lipanj 2024. Prosječna kamata na nove plasmane poduzećima u svibnju je iznosila 3,6 %, što Hrvatsku svrstava u pet zemalja s najnižim troškovima zaduživanja u europodručju.
Istodobno, ukupni višak likvidnosti sustava pao je na 10,8 milijardi eura u srpnju – 4,6 milijardi manje nego krajem prošle godine. HNB objašnjava da su na pad najviše utjecali: • prekogranična plaćanja zbog pogoršanog salda tekućeg računa, • ulaganja banaka i drugih financijskih institucija u inozemne vrijednosne papire, • veći depoziti mirovinskih fondova kod središnje banke. S druge strane, priljev gotovine iz inozemstva i niži državni depoziti kod HNB-a djelovali su u suprotnom smjeru.
Lov na prinose preko granice Još krajem prošle godine glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić upozorio je da se banke „hedgiraju” od pada depozitnih prihoda kupnjom stranih financijskih instrumenata. Pad fiksnih prinosa tijekom 2025. taj je trend dodatno potaknuo.
Unatoč eroziji likvidnih jastuka, bankarski sektor i dalje pliva u gotovini: višak od oko 12 % ukupne aktive i dalje je znatno iznad prosjeka europodručja (7 %). Ipak, dinamika pokazuje da se domaći višak prelijeva preko granice ili pretvara u kredite – poslovna prilagodba na novu eru nižih kamatnih stopa na depozite kod središnjih banaka.