Cijena omiljene slastice u hrvatskim je trgovinama posljednjih mjeseci otišla u visine. Standardna pločica od 80 do 100 grama sada se najčešće prodaje za 2,50 do 4,50 eura, dok premium brendovi za isti gramerski raspon nerijetko prelaze 5 eura. Za veće table od 270 do 300 grama kupci moraju izdvojiti 6,50 ili čak 7 eura, a izračun pokaže da kilogram čokolade kod mnogih proizvođača sada stoji 20 do 30 eura – kod najskupljih i više.
Zašto je čokolada odjednom postala luksuz? Ključ je u kakau. Zapadnoafričke države, koje proizvode većinu svjetskog kakaa, bore se s nepovoljnim vremenskim prilikama, bolestima biljaka i dugoročnim posljedicama klimatskih promjena. Lošiji prinosi pritisnuli su globalne burzovne cijene, a poskupljenje se prelilo na krajnji proizvod.
Na lanac poskupljenja nadovezali su se skuplja energija, transport, ambalaža i rad. Inflatorni pritisci u prehrambenoj industriji samo su pogurnuli troškove još više, pa maloprodajne cijene rastu brže nego što se potrošači mogu priviknuti.
Istodobno se na policama širi i pojava „shrinkflacije”: proizvođači zadržavaju istu ili tek nešto višu cijenu, ali smanjuju težinu pločica – primjerice sa 100 na 90 ili 80 grama, odnosno s 300 na 270 grama. Nominalna cijena tako ostaje slična, no realno potrošači dobivaju manje za više novca.
Stručnjaci upozoravaju da bi se trend mogao nastaviti. Tvornice sirovinu ugovaraju dugoročno, pa se novi skokovi cijena kakaa često vide tek s odgodom – ali se nakon toga rijetko vraćaju na staro. Savjet je jasan: pri kupnji provjerite cijenu po kilogramu i obratite pozornost na deklariranu težinu, jer gram po gram čokolada postaje sve skuplje zadovoljstvo.