Dok će većina europskih sektora od 7. kolovoza osjetiti nove američke carine od 15 %, farmaceutski proizvođači zasad ostaju pošteđeni – barem dok se ne okonča istraga po članku 232 američkog Zakona o trgovini iz 1962.
Što lijekovi i njihovi sastojci znače za nacionalnu sigurnost SAD-a, glavno je pitanje koje Ministarstvo trgovine proučava od 1. travnja, nakon što je predsjednik Donald Trump otvorio postupak. Istraga obuhvaća gotove lijekove, medicinske protumjere, aktivne farmaceutske supstance (API-je), polazne materijale i srodne derivate. Posebno se analiziraju domaći kapaciteti, ovisnost o uvozu i moguće nepoštene trgovačke prakse.
Ako zaključak bude da uvoz ugrožava američke interese, Trump može uvesti carine ili kvote. Takav je mehanizam već iskoristio 2018., nametnuvši 25 % carine na čelik i 10 % na aluminij.
Ulog je velik: 80 % generičkih i svaki drugi brendirani lijek na američkom tržištu dolazi iz uvoza. EU je najveći dobavljač, pokrivajući oko 60 % američkog uvoza lijekova, a Irska prednjači vrijednošću – od 72,6 milijardi eura izvoza u SAD prošle godine, čak 58 milijardi otpada na farmaceutske proizvode. Istodobno, 88 % API-ja stiže izvan SAD-a; EU isporučuje oko petinu, odmah iza Indije.
Trump smatra da bi carine ojačale domaću proizvodnju i smanjile oslanjanje na Europu, no kratkoročno bi vjerojatno podigle cijene lijekova i potkopale nastojanja Bijele kuće za niže cijene putem politike „najpovoljnije klauzule”. Unatoč tome, predsjednik je najavio da farmaceutika neće biti trajno izuzeta iz općih carina od 15 %, a kazao je i da bi namet mogao narasti i do 200 % – uz otprilike godinu dana roka da proizvođači vrate pogone u SAD.
Zakon predviđa 270 dana za završetak istrage, što znači da bi izvješće moglo biti spremno do Božića. Predsjednik potom ima još 90 dana za odluku, no može reagirati i odmah po objavi nalaza. Time bi se neizvjesnost za europske farmaceutske gigante mogla protegnuti duboko u 2025., ostavljajući ključnu izvoznu industriju EU-a da čeka potez Washingtona.