Na aktualnom satu Skupštine Istarske županije ponovno je odjeknula tema neugodnih mirisa koji se šire iz Županijskog centra za gospodarenje otpadom Kaštijun.
HSU-ov vijećnik Enco Crnobori ustvrdio je da je ovog ljeta „smrad bio najjači dosad”, podsjetio da se problem vuče već sedam godina i naglasio kako se na platou trenutačno nalazi oko 25 tisuća bala otpada – površine „kao sedam nogometnih igrališta”. Crnobori je ilustrirao stanje plinskom maskom te najavio da će tražiti da se za 800 stanovnika, uključujući djecu, nabavi „komplet za osobnu zaštitu”.
Župan Boris Miletić odgovorio je kako je „tema i više nego ozbiljna”, ali da rješenje zahtijeva zajednički stol Županije, Grada Pule i komunalnih društava: „Bez suradnje komunalaca s Kaštijunom teško je riješiti problem prekomjerne količine otpada, osobito ljeti.” Podsjetio je da Kaštijun godišnje može primiti 100 tisuća tona miješanog otpada, dok trenutačno stiže oko 70 tisuća, no ljetno ograničenje iznosi 390 tona dnevno i „u toj količini ne smije biti više od 60 posto ostataka hrane”.
Miletić je otkrio da će se 11. rujna održati zajednička sjednica sa Gradom Pulom; grad ima 51 %, a Županija 49 % vlasništva nad Kaštijunom, pa „bez privole većinskog vlasnika statutarne promjene nije moguće provesti”. Uvjeren je da se problem može riješiti „u dvije godine ovog mandata”.
SDP-ov vijećnik Vili Bassanese upozorio je na nedostatak lokacija za kompostane i sortirnice u Prostornom planu, dok je Miletić uzvratio da Plan ne priječi izgradnju takvih postrojenja u industrijskim zonama te da je ključno odvojeno prikupljanje biootpada jer se iz njega može dobiti bioplin i električna energija.
Platforma Možemo! predstavila je dodatni pritisak kroz nastup Helene Lozić Doklestić, stanovnice Banjola: „Problem nije u količini nego u kvaliteti otpada. Rješenje je jasno – treba provoditi zakon i obradu premjestiti bliže mjestu nastanka.” Zatražila je donošenje novog Plana gospodarenja otpadom i izmjene Prostornog plana koje će precizno odrediti lokacije za obradu biorazgradivog otpada.
Pročelnik za održivi razvoj dr. sc. Mirko Radolović potvrdio je da su nacrti oba dokumenta u izradi te da ih čeka strateška procjena utjecaja na okoliš i javna rasprava. Naglasio je da županija može predlagati, ali ne i „naređivati” jedinicama lokalne samouprave provedbu mjera; odgovornost za uspostavu sustava leži na gradonačelnicima i načelnicima.
Vijećnik Damir Grunbaum zatražio je i tematsku sjednicu o (ne)funkcioniranju Kaštijuna, dodatno pojačavši pritisak da se rješenje uskoro pronađe.
Zaključno, župan Miletić poručio je da tehnologija centra „nije upitna” te podsjetio na znatno teže stanje na starom odlagalištu, ali i istaknuo da bez smanjenja udjela biootpada u ljetnim mjesecima „ni najbolja tehnologija ne može spriječiti neugodne mirise”.