Hrvatski umirovljenici 1. siječnja 2026. dočekuju najopsežnije promjene mirovinskog sustava u posljednjih deset godina.
• Ukida se trajna penalizacija za prijevremene umirovljenike nakon 70. rođendana. Oko 120 000 takvih korisnika dobit će prosječno 57 eura veće mirovine, a izjednačavanje počinje automatski i završava najkasnije 31. ožujka.
• Bonifikacija za kasnije umirovljenje raste na 0,45 % po svakom mjesecu rada nakon ispunjenja uvjeta, bez gornje granice i bez prijašnjeg limita od 27 %.
• Nova formula usklađivanja mirovina koristi omjer 85:15 između rasta potrošačkih cijena i plaća, pri čemu se primjenjuje povoljniji izračun.
• Umirovljenici stariji od 65 godina moći će raditi puno radno vrijeme i primati 50 % mirovine. Istovremeno se pravo rada uz mirovinu širi i na korisnike invalidskih mirovina koji se zaposle do tri i pol sata dnevno.
• Invalidske mirovine rastu za 10 %, što obuhvaća oko 219 000 osoba i donosi prosječan skok od 74 eura. Ukinuti su obvezni kontrolni pregledi.
• Godišnji dodatak od šest eura po godini staža postaje trajno pravo, isplaćuje se svakog prosinca i ne podliježe oporezivanju ni ovrsi.
• Osnovica za najnižu mirovinu porasla je na 13,99 eura po godini staža, a dodatni staž za svako rođeno ili posvojeno dijete udvostručen je na 12 mjeseci. Isti staž priznaje se dugogodišnjim udomiteljima.
• Olakšani su uvjeti za obiteljsku mirovinu izvanbračnih i neformalnih partnera, dok cenzus za članove obitelji raste uz 15-godišnji staž.
Vlada najavljuje i ukidanje poreza na sve mirovine od 2027., što bi više od 400 000 umirovljenika rasteretilo za oko 30 eura mjesečno.
Skepsa sindikata
Predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnja Stanišić pozdravlja ukidanje penalizacije, ali upozorava da je mjera zakašnjela: „Većini to neće značiti jer su prekasno dočekali, ili nisu ni dočekali tu mjeru”. Smatra da nadolazna povećanja neće pratiti skok cijena: „Poskupljuju struja i plin, pogledajte tek namirnice u dućanima. Umirovljenici će imati još manje novca za osnovne potrebe”.
Sindikat traži usklađivanje mirovina u rasponu 100–120 % inflacije ili rasta plaća kako bi prosječna mirovina dosegnula barem 70 % prosječne plaće te razdvajanje posebnih od radničkih mirovina.
Stanišić zabrinjava i slaba mobiliziranost umirovljenika: „Na prosvjed dođe maksimalno tisuću ljudi, a to ne pokazuje pravo stanje”. Kao praktičan savjet navodi preračunavanje cijena iz eura u kune kako bi se osvijestila poskupljenja.
Širi kontekst
Prosječna starosna mirovina u Hrvatskoj danas prelazi 700 eura, dok oko 60 % građana starijih od 65 godina i dalje prima manje od 600 eura. Uz rekordnu inflaciju i kronični nedostatak radne snage, vlada želi fleksibilnijim odlaskom u mirovinu i jačom bonifikacijom zadržati iskusne radnike u pogonu, a pritom ublažiti rizik od siromaštva među najstarijim slojevima društva.
Hoće li ove reforme doista podići standard ili tek ublažiti gubitak kupovne moći, umirovljenici i njihovi predstavnici odmjerit će već iduće zime, kada prve povišice sjednu na račune.