Glavni ekonomisti najvećih hrvatskih banaka u najnovijoj publikaciji Hrvatske udruge banaka (HUB) poručuju da će se gospodarstvo nastaviti kretati stabilnom, ali sve umjerenijom putanjom rasta.
• BDP: Za 2026. predviđaju prosječan rast od 2,8 %, pri čemu se projekcije kreću između 2,6 % kod najopreznijeg i 3,2 % kod najoptimističnijeg scenarija. • Inflacija: Trebala bi se sniziti s ovogodišnjih 3,7 % na 3,1 % iduće godine. • Plaće: Prognozira se nastavak ubrzanog rasta od gotovo 6 % do 2026.
Pokretači i kočnice rasta Državna potrošnja i investicije ostale su glavne lokomotive BDP-a u 2025., dok su osobna potrošnja i izvoz usporili oporavak. Potrošnja kućanstava pala je s lanjskih 6 % na 2,8 %, a izvoz je porastao tek 2 %. Posebno se ističe slabljenje usluga – pad noćenja stranih turista i ljetne potrošnje gurnuo je uslugu izvoza u minus tijekom trećeg kvartala.
Negativan odjek „mršave” sezone potvrdio je i guverner HNB-a Boris Vujčić, koji očekuje da će udio turizma u BDP-u postupno kliziti naniže. Središnja banka već je srezala projekciju ovogodišnjih turističkih prihoda sa 15,5 na 15,1 milijardu eura.
Što slijedi u 2025. Unatoč slabijem ljetu, HUB ne vidi dramatična odstupanja u ukupnom rastu za 2025. – procjene su stiješnjene u uzak raspon od 3,0 do 3,2 %. Konačnu stopu rasta, poručuju bankari, znat ćemo u ožujku.
Deficit na rubu pravila Najveću crvenu zastavu ekonomisti dižu uz proračun: očekuju da će se manjak ove godine kretati između 2,9 i 3 % BDP-a. Kako naglašavaju, to je „na samom rubu europskog fiskalnog pravila”, odnosno Maastrichtskog limita od 3 %. HUB time sugerira da se javne financije nalaze na osjetljivoj točki koja traži dodatnu opreznost idućih mjeseci.
Zaključak Ukupna slika ostaje pozitivna, ali s jasnim upozorenjima: rast se usporava, turizam gubi dah, a državni proračun opasno se približava crvenoj liniji. Ključni izazov bit će zadržati fiskalnu disciplinu dok se istodobno zadržava tempo ulaganja koji potiče gospodarstvo.