Cijena zlata u petak je dosegnula povijesnih 4 375 dolara po unci, čime je potvrdila najjači uzlazni trend još od kraja sedamdesetih. Nakon što je u ožujku preskočila psihološku granicu od 3 000 dolara, unca je u 2025. poskupjela oko 65 %, najbržim tempom rasta od 1979. godine.
Među ključnim razlozima analitičari navode ratove na više kontinenata, tvrdoglavo visoku inflaciju, strah od globalne recesije i zaoštrene trgovinske sporove. U takvom okruženju ulagači masovno traže utočište u plemenitim metalima, a zlato tradicionalno ima status najsigurnije imovine.
Analitičarka Goldman Sachsa Lina Thomas odbacuje teze o novom balonu: „Središnje banke i dalje kupuju rekordne količine zlata, a privatni investitori tek sada pokušavaju nadoknaditi propušteno dok Fed snižava kamatne stope. Ovo je više normalizacija nego manija.”
Dodatan zamah cijeni daje proces dedolarizacije. Indeks američkog dolara (DXY) od početka godine pao je više od devet posto, dok javni dug i troškovi kamata u SAD-u dosežu povijesne vrhunce. Manje atraktivne prinose na državne obveznice prati jača potražnja za zlatom, što dodatno podiže cijenu.
Istodobno Kina, Indija, Rusija, Poljska i Kazahstan ubrzano povećavaju zlatne rezerve kako bi smanjile ovisnost o dolaru i ojačale vlastite valute. Kina, najveći svjetski proizvođač zlata, zadržava većinu proizvodnje unutar granica, stvarajući deficit ponude na Zapadu i jačajući pritisak na rast cijena.
Poznati američki investitor Ray Dalio savjetuje diverzifikaciju: ulagačima preporučuje da do 15 % portfelja drže u zlatu, tvrdeći da ta imovina „funkcionira upravo kad tipični dijelovi portfelja gube na vrijednosti”.
Dio makroekonomista ipak upozorava da bi se, ako se geopolitičke napetosti smire ili Fed ponovno počne podizati kamate, mogao pojaviti korektivni val. Za sada, međutim, tržište sluša one optimističnije: sve je više prognoza da bi unca već iduće godine mogla probiti i granicu od 5 000 dolara.