Najveći dio štednje hrvatskih kućanstava i dalje završava u bankama, no brojke otkrivaju da je 2025. godina nagradila one koji su riskirali – ili se, paradoksalno, okrenuli tradicionalnom utočištu vrijednosti.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupna financijska imovina kućanstava krajem trećeg tromjesečja lani dosegnula je 118,35 milijardi eura, 5 % više nego tri mjeseca ranije. Gotovina i depoziti zauzimaju najveći udio – 50,3 milijarde eura – a slijede police osiguranja i mirovinska štednja s 30,5 milijardi te vlasnički kapital i fondovi s 28,7 milijardi eura.
Iako većina novca miruje u bankama, simulacija Centra Zlata otkriva drukčiju financijsku stvarnost. Tko je 1. siječnja 2025. položio 1000 eura:
- na tekući račun, godinu dana kasnije bi imao 1001,70 eura;
- na oročeni depozit, prosječno bi zaradio 9,40 eura;
- u državne vrijednosnice poput trezoraca i narodnih obveznica, dobio bi oko 25 eura – realno 2 % gubitka zbog inflacije od 4,5 %;
- u kriptovalute, primjerice Bitcoin, ostao bi bez 6 % početnog uloga.
Nasuprot tome, plemeniti metali briljirali su: cijena zlata skočila je više od 43 %, a srebra čak 110 %. „Plemeniti metali, ponajprije investicijsko zlato i srebro, pokazali su se kao jedan od najefikasnijih i najsigurnijih oblika ulaganja u protekloj godini”, ističe Saša Ivanović, glavni direktor Centra Zlata, podsjećajući da se u Hrvatskoj na investicijsko zlato ne plaća PDV ni porez na kapitalnu dobit.
Visoka inflacija dodatno nagriza skromne kamate. „Inflacija u Hrvatskoj na godišnjoj razini iznosi 4,5 %, što znači da vaš novac gubi 4,5 % na vrijednosti u godini dana”, upozorava Vedran Topalušić, direktor tvrtke Sky Media.
Ni dionice ni nekretnine nisu imune na troškove. Na Zagrebačkom tržištu nekretnina prosječni godišnji rast cijena iznosi oko 10 %, ali ga prate visoki porezi, komunalne obveze i spor proces prodaje. Kod fondova i dionica ulagači plaćaju ulazne, izlazne i upravljačke naknade te porez na kapitalnu dobit, što zajedno lako „pojede” značajan dio prinosa.
Dok analitičari oprezno napominju da univerzalno rješenje za ulaganje ne postoji, protekla godina jasno je pokazala komu je tržište bilo najsklonije. Unatoč rekordnoj sklonosti Hrvata bankovnoj štednji, stvarni pobjednici 2025. bili su oni koji su se odvažili na – ili vratili – zlatu i srebru.