Iran i Sjedinjene Države u četvrtak u Ženevi ulaze u treći krug razgovora o obnovi nuklearnog sporazuma, uz procjenu Teherana da je dogovor „nadohvat ruke” pod uvjetom da Washington prihvati tri ključna zahtjeva:
- priznanje simboličnog prava Irana na obogaćivanje urana;
- mogućnost razrjeđivanja postojećih zaliha visokobogata;
- izostanak ograničenja na iranski balistički program.
Diplomatski izvori bliski iranskoj delegaciji tvrde da su posebni američki izaslanik Steve Witkoff i predsjednikov zet Jared Kushner te principe već prihvatili u prethodnim, neizravnim rundama. Međutim, nejasno je hoće li ih Donald Trump i formalno potvrditi. Državni tajnik Marco Rubio upozorio je da će „biti veliki problem” ako se raketni program izuzme iz pregovora.
Američki prijedlog, kažu iranski izvori, svodi se na obogaćivanje ispod 5 % – razinu dopuštenu civilnoj uporabi i daleko ispod oružne. Zauzvrat ne nudi trenutno ukidanje sankcija ni uspostavu diplomatskih veza, već postupno popuštanje tek u kasnijoj fazi.
„Naš cilj je pošten i pravedan sporazum u najkraćem roku”, izjavio je ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi prije polaska u Švicarsku. „Iran će nikada, ni pod kojim okolnostima, razvijati nuklearno oružje; istodobno se nećemo odreći prava na mirnodopsku nuklearnu tehnologiju.”
Dvije ure nakon njegove objave, Trump je u govoru o stanju nacije optužio Teheran da „ponovno slijedi svoje zlokobne ambicije”, upozorio na balističke projektile koji bi mogli gađati Europu i ustvrdio da je u nedavnim nemirima „ubijeno 32 000 demonstranata”. Iranski glasnogovornik Esmaeil Baqaei uzvratio je usporedbom predsjednika SAD-a s Goebbelsom, ocijenivši američke tvrdnje „velikim lažima”.
Prisutnost ravnatelja Međunarodne agencije za atomsku energiju Raphaela Grossija u Ženevi dodatno naglašava ozbiljnost situacije. Grossi je upozorio da se, uz gotovo dovršeno američko vojno gomilanje u regiji, „razvija vrlo opasna pozadina” pregovora.
U Washingtonu raste otpor prema mogućem oružanom scenariju. Demokratski kongresnik Jim Himes ističe da „nijedan uvjerljiv razlog ne opravdava novi rat na Bliskom istoku”.
Teheran, svjestan političkih potreba Bijele kuće, spreman je pomoći Trumpu da predstavi sporazum kao „bolji” od onoga iz 2015. No istodobno traži trajno ublažavanje sankcija, uključujući odmrzavanje inozemnih iranskih sredstava.
Dok diplomati traže kompromis, prosvjedi na iranskim sveučilištima ulaze u peti dan, a Araghchijev savjetnik Hamzeh Safavi poručuje kako bi Iran mogao pristati na „simbolično obogaćivanje”, ali nikada na „nultu opciju” koja bi mogla postati oruđe ucjene.
Ishod razgovora mogao bi odlučiti hoće li regija krenuti putom diplomacije ili nove eskalacije s nepredvidivim posljedicama.
