Alkohol i marihuana već desetljećima dijele javnost, a nova usporedna analiza podsjeća da obje tvari mogu ostaviti ozbiljne posljedice – samo drukčijim intenzitetom i na različite organske sustave.
Britanska Nacionalna zdravstvena služba upozorava da redovito pijenje iznad preporučenih granica povećava rizik od moždanog udara, bolesti jetre, upale gušterače, visokog tlaka i više vrsta raka. Royal College of Psychiatrists dodaje da etanol remeti moždanu kemiju te potiče depresiju, anksioznost i impulzivnost, a dugoročno slabi srce, bubrege i imunosni sustav.
Suprotno uvriježenom dojmu o „lakšem“ sredstvu, znanstvenici okupljeni oko rada iz 2016. u International Journal of Drug Policy priznaju da je većina poznatih kroničnih učinaka kanabisa blaža od alkoholnih, ali podsjećaju da je i baza podataka znatno skromnija. Pušači marihuane češće razvijaju kronični bronhitis, a rani i učestali korisnici izloženi su višem riziku od psihotičnih epizoda. Ipak, istraživanje Anthonyja i suradnika iz 1994. bilježi daleko manju stopu ovisnosti nego kod alkohola, nikotina ili heroina te generalno blaže socijalne posljedice.
Smrtna predoziranja kanabisom gotovo su nepoznata, dok se alkohol povezuje s tisućama fatalnih ishoda godišnje. Studija Asbridgea, Haydona i Cartwrighta iz 2012. pokazuje da vožnja pod utjecajem marihuane umjereno povećava rizik od nesreća, no alkohol i dalje ostaje znatno opasniji čimbenik na cestama.
Zaključak istraživača zasad ostaje nijansiran: alkohol statistički nosi teže i učestalije dugoročne posljedice, ali nedostatak longitudinalnih podataka o kroničnim korisnicima marihuane znači da ni kanabis ne može dobiti etiketu „sigurne“ supstance. Obje navike stoga zahtijevaju umjerenost, jasne javnozdravstvene smjernice i kontinuirano praćenje novih znanstvenih spoznaja.