Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i američki čelnik Donald Trump dogovorili su početak novog kruga trilateralnih pregovora Ukrajine, Rusije i Sjedinjenih Država početkom ožujka, s ambicijom da taj proces kulminira sastankom čelnika triju država.
Zelenskij je nakon telefonskog razgovora s Trumpom objavio na mreži X da dvojica predsjednika „očekuju da će ovaj sastanak stvoriti priliku za podizanje pregovora na razinu čelnika država” te naglasio kako je to, prema njegovu uvjerenju, „jedini način da se riješe sva složena i osjetljiva pitanja i konačno okonča rat”. U razgovoru su, uz Trumpa, sudjelovali i američki pregovarači Steve Witkoff i Jared Kushner.
Ruski predstavnik u Ženevi
Tijekom ovotjednih priprema ukrajinski pregovarački tim, koji vodi tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Rustem Umerov, susrest će se u četvrtak u Ženevi s Witkoffom i Kushnerom. Prema navodima diplomatskog izvora, u švicarski grad bi trebao stići i izaslanik ruskog predsjednika Kirill Dmitriev, što otvara mogućnost izravnih tehničkih konzultacija uoči službenog formata.
Goruća pitanja: teritorij i politička volja
Govoreći u Kijevu uz norveškog premijera Jonasa Gahra Størea, Zelenskij je naglasio da ključna prepreka više nije na bojišnici, nego u „političkoj volji da se rat okonča i u pitanju teritorija”. Odbacio je i ruske tvrdnje da Kijev pokušava nabaviti nuklearno oružje, ocijenivši ih pokušajem pritiska tijekom pregovora te pozvao Washington da reagira na „opasnu rusku retoriku”.
Obnova kao dio paketa
Sljedeći sastanak ukrajinskih i američkih pregovarača fokusirat će se na tzv. „paket prosperiteta” – plan poslijeratne obnove zemlje. Najnovija procjena Svjetske banke govori da će obnova ukrajinskog gospodarstva do kraja 2025. stajati 588 milijardi dolara, dok Kijev nastoji privući oko 800 milijardi dolara javnih i privatnih ulaganja u idućem desetljeću.
Ako najavljeni ožujak donese dogovor o susretu čelnika Ukrajine, Rusije i SAD-a, to bi bio prvi put od početka rata da se trojica lidera nađu za istim stolom – korak koji bi mogao označiti prekretnicu u petoj godini najvećeg europskog sukoba nakon Drugog svjetskog rata.
