Na Europskom forumu u Gasteinu stručnjaci su još jednom upozorili da žene u zdravstvu često ostaju nevidljive – i kao pacijentice i kao istraživačice.
„Health is a gender issue”, podsjetila je zastupnica Europskog parlamenta Sirpa Pietikäinen na raspravi „Women’s health 2030: Closing the gender gap”. Ona je naglasila da žene i dalje žive dulje, ali s većim teretom bolesti i invaliditeta, što dodatno opterećuje većinom ženski zdravstveni i socijalni kadar.
Natasha Azzopardi-Muscat iz Regionalnog ureda WHO-a za Europu upozorila je da svaki propust prema zdravlju žena pogađa i gospodarstvo: „Kada pati žensko fizičko i mentalno zdravlje, pati i društvo.”
Dijagnostička sljepoća
Srčane bolesti primjer su kako su protokoli skrojeni prema muškarcima. Liječnike se i dalje uči da je infarkt bol u lijevoj ruci i osjećaj „slona na prsima”. „Ako žena dođe s mučninom, iscrpljenošću i nedostatkom zraka, teško će dobiti ispravnu dijagnozu”, rekla je Pietikäinen. Slična se pristranost, dodala je, prenosi i na mentalno zdravlje, gdje se simptomi prečesto proglašavaju „psihosomatskima”.
Istraživanje, politika i novac – tri odvojena svijeta
Lisa Lehner s Bečkog sveučilišta ocijenila je da se istraživanje, politika i financiranje ponašaju kao tri silosa. „Spol prodire kroz sve društvene i digitalne determinante zdravlja; nije samo još jedna kategorija.” Ffion Storer Jones (DSW) podsjetila je da se ni puni razmjer problema ne vidi „zbog nedostatnog ulaganja u istraživanje i inovacije”.
Michael Zaiac iz farmaceutske tvrtke Daiichi Sankyo poručio je da kliničke studije moraju odražavati populaciju koja će se liječiti. Žene s „dva posla – kućom i karijerom” teško će putovati stotine kilometara, pa tvrtka uvodi udaljeno praćenje kako bi studije bile dostupnije.
Pitanje pismenosti i pristupa
Penilla Gunther iz Europske zaklade za sigurnost pacijenata smatra da je zdravstvena pismenost temelj: institucije trebaju „zajednički jezik koji svatko razumije” i jednako dostupne osnovne usluge. Storer Jones je dodala da se bez pristupa kontracepciji žene često isključuju iz kliničkih ispitivanja, a teret planiranja obitelji ostaje neproporcionalno na njima.
Što EU namjerava?
U Bruxellesu se priprema izvješće o zdravlju žena i najavljuje posebni program za žensko zdravlje. Prema Pietikäinen, cilj je da se „na EU razini i u svakoj državi članici” sustavno rješavaju uočeni propusti. No Storer Jones upozorava da je dosadašnjih 2 milijarde eura ulaganja fragmentirano: „Rizik je da se propusti prilika dok pregovaramo novi višegodišnji proračun.”
Sudionici su zaključili da retoriku treba pretvoriti u mjerljive politike – od uklanjanja prepreka za sudjelovanje žena u istraživanju do sustavnog praćenja učinaka svake nove mjere. Kako je sažela Lehner: „Nije dovoljno prebrojiti žene; moramo ih učiniti vidljivima tamo gdje već jesu.”