Najnovija ofenziva Sjedinjenih Država i Izraela protiv Irana ne jenjava, ali njezine političke posljedice sve su vidljivije u Washingtonu.
Rat je od početka nepopularan među Amerikancima, a udar na džepove građana dodatno raspiruje nezadovoljstvo. Prosječna cijena običnog benzina u SAD-u skočila je na više od 3,50 dolara po galonu – najvišu razinu otkako je Donald Trump preuzeo dužnost. Analitičari upozoravaju da bi trajno skuplja energija mogla preokrenuti raspoloženje birača uoči predsjedničkih izbora.
Trump javno odbacuje takve procjene. Na društvenim je mrežama poručio: „Short term oil prices, which will drop rapidly when the destruction of the Iranian nuclear threat is over, are a very small price to pay for U.S.A., and World, Safety and Peace… ONLY FOOLS WOULD THINK DIFFERENTLY!” Po njegovu tumačenju, američko gospodarstvo može podnijeti skok cijena zahvaljujući snažnoj domaćoj proizvodnji energije.
Doista, uvoz sirove nafte godinama pada. Danas nafta pokriva oko 38 % ukupne potrošnje energije u SAD-u, gotovo deset postotnih bodova manje nego tijekom naftne krize 1973. No ekonomska otpornost ne poništava političku štetu: kako se ratni troškovi prelijevaju na police benzinskih crpki, potpora javnosti sve je tanja – a upravo je masovno neslaganje američkih birača u prošlosti znalo zaustaviti vojne avanture Bijele kuće.
Za sada predsjednik ostaje uvjeren da će pobjeda na bojnom polju osigurati i onu na biralištima. Dok iranske rakete i dronovi i dalje prijete Izraelu i arapskim susjedima, a cijene goriva rastu, ankete pokazuju suprotne trendove. Hoće li birači presuditi protiv "malog, ali nužnog" poskupljenja goriva koje Trump smatra prihvatljivom žrtvom – ostaje otvoreno pitanje, ali pritisak na njegovu popularnost svakim je danom sve snažniji.
