Redovita, umjerena tjelesna aktivnost u zrelim godinama nije tek preporuka liječnika, nego ključ opstanka vitalnosti.
Istraživanja pokazuju da kretanje smanjuje rizik od srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka i osteoporoze. Jednako važno, pomaže očuvati snagu nogu, ravnotežu i pokretljivost zglobova – temeljne preduvjete za svakodnevne radnje poput ustajanja iz kreveta, nošenja vrećica ili penjanja uz stepenice.
Tjelovježba utječe i na psihu. Tijekom aktivnosti pojačano se luče endorfini koji ublažavaju stres, tjeskobu i simptome depresije. Starije osobe koje redovito vježbaju često naglašavaju osjećaj bistrine, smirenosti i optimizma.
Dobra vijest je da nije potreban ekstreman napor: već 20 do 30 minuta brže šetnje, laganih vježbi snage s vlastitom težinom, istezanja, joge, pilatesa ili vježbi ravnoteže dnevno donosi mjerljive koristi. Kontinuitet je važniji od intenziteta – male, ali redovite navike dugoročno daju bolje rezultate od povremenih velikih planova.
Grupne aktivnosti dodaju socijalnu dimenziju. Vježbanje u društvu smanjuje osjećaj usamljenosti, potiče nova poznanstva i često postaje događaj kojem se polaznici raduju cijeli tjedan.
Konačna poruka je jasna: nikada nije kasno za početak. Uz individualne prilagodbe gotovo svatko može pronaći oblik kretanja koji mu odgovara, a prvi koraci već nakon nekoliko tjedana donose osjetno više energije, stabilnosti i životnog elana.