Bruxelles proživljava nagli zaokret u smjeru deregulacije koji je iznenadio i same stručnjake za lobiranje. Nakon niza godina strožih propisa, Europska komisija pokrenula je inicijativu za „pojednostavljenje” zakonodavstva pa se usvajaju mjere koje korporativne udruge donedavno nisu ni sanjale.
• Pritisci su kulminirali nakon izbora za Europski parlament 2024., kada je pristup Komisiji postao otvoreniji, a novo desno-do-krajnje-desno parlamentarno raspoloženje zahtijeva hitno oslabljivanje regulative.
• Među zahvaćenim područjima su popuštanje odredaba GDPR-a, brže odobravanje pesticida i blaži standardi održivosti.
• Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću dao je dodatni vjetar u leđa deregulacijskim zagovornicima; Washington je otvoreno podržao nastojanja Europskog parlamenta da ublaži ekološka pravila, uz upozorenja o mogućim protumjerama prema EU-u.
• Unutar Komisije nastaje nova dinamika: službenici koji su nekoć držali lobiste na odstojanju sada ih pozivaju da izlože „popis želja”, dok se tekstovi uredbi prepravljaju ubrzanim tempom. Nevladine organizacije upozoravaju da EU „spaljuje vlastitu ostavštinu pod izlikom konkurentnosti”, no njihove primjedbe zasad odjekuju tek u tišini hodnika Berlaymonta.
Paralelno s promjenom regulativnog kursa, Bruxelles se bavi i financiranjem rata u Ukrajini.
• Prema informacijama dvaju dužnosnika, veleposlanici država članica već ovaj tjedan mogli bi prvi put raspravljati o prijedlogu tzv. reparacijskog zajma za Kijev, financiranog iz zamrznute ruske imovine. Prijedlog stiže nakon pritiska francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i njemačkog oporbenjaka Friedricha Merza.
• Šefica diplomacije EU-a Kaja Kallas uvjerena je da se belgijske rezerve mogu otkloniti prije summita 18. prosinca, dok je privremeni predsjedatelj Vijeća António Costa upozorio lidere da budu spremni ostati u Bruxellesu „jedan, dva, pa i tri dana” kako bi se postigao dogovor o svježem paketu pomoći.
• Belgijski premijer Bart De Wever zasad šuti nakon pisma Ursuli von der Leyen, a nizozemski ministar vanjskih poslova David van Weel poručio je da „did not want to support Mr. De Wever”, čime je flamanskog nacionalista ostavio izoliranim.
Institucionalni odnosi u Uniji također su pod pritiskom.
• Tajništvo Vijeća EU-a upozorava na „jaz kapaciteta” u odnosu na Europski parlament: dok je Parlament od 2012. zaposlio 139 ljudi i sada broji oko 7 000 zaposlenika, Vijeće je u istom razdoblju izgubilo 123 radna mjesta te palo na otprilike 3 000, premda mu je opseg posla skočio do 50 %.
• Tajništvo stoga traži dodatnih 200 radnih mjesta u sljedećem proračunskom razdoblju kako bi vratilo ravnotežu u pregovorima s Parlamentom.
U međuvremenu napreduju i tehnička pregovaranja.
• Nakon dva mjeseca zastoja, pregovarači su postigli dogovor o reformi sustava trgovinskih povlastica. EU će moći suspendirati carinske olakšice državama koje odbijaju prihvatiti deportirane državljane, uz jednogodišnji period intenzivnog dijaloga i dvogodišnju odgodu za najsiromašnije zemlje.
• Sporazumom je zatvoren i spor oko uvoza riže: ako količine prijeđu 45 % iznad osnovice od 387 000 tona, vraćaju se najpovoljnije klauzule.
Dio diplomata opisuje atmosferu u pregovorima o direktivi protiv korupcije kao „cautiously optimistic”, iako je ključni prijepor – hoće li „zlouporaba funkcije” postati kazneno djelo na razini cijele Unije – i dalje otvoren.
Sve u svemu, Bruxelles je uoči božićnih praznika pod neviđenim lobističkim, političkim i financijskim pritiscima. Rasplet će pokazati može li Europska unija istodobno olabaviti regulatorni okvir i zadržati ambiciju globalnog standardodavca – te hoće li za Ukrajinu doista biti izdvojen novac iz džepova Moskve.
