Svekineski narodni kongres zaključio je godišnje zasjedanje usvajanjem novog petogodišnjeg plana (2026.–2030.) i paketa zakona koji već izazivaju zabrinutost organizacija za ljudska prava.
Krenuti korak ispred u čipovima i umjetnoj inteligenciji
• Novi plan prioritet daje poluvodičima, umjetnoj inteligenciji, robotici i biotehnologiji. • Izdvajanja za istraživanje i razvoj trebala bi rasti oko 7 % godišnje. • Peking želi da udio digitalne ekonomije u BDP-u poraste s 10,5 % na 12,5 % do 2030. • Među strateškim projektima navode se nuklearna fuzija, kvantne tehnologije, svemirska istraživanja i moždano-računalna sučelja.
Uz tehnološke ciljeve, planom se poticanje osobne potrošnje i poboljšanje životnog standarda postavljaju kao odgovor na starenje stanovništva i usporenu domaću potražnju.
Sporni „Zakon o poticanju etičkog jedinstva i napretka”
Parlament je paralelno izglasao zakon koji mandarinski jezik proglašava obveznim u školama i od roditelja očekuje da ga podučavaju djeci, dok se vjerska uvjerenja više ne smiju koristiti kao kriterij pri sklapanju braka. Kritičari upozoravaju da bi nove odredbe mogle pojačati pritisak na 55 priznatih etničkih manjina, uključujući Mongole, Tibetance i muslimanske Ujgure.
Zakon također predviđa kazneni progon osoba i organizacija izvan Kine za radnje koje navodno „podrivaju nacionalno jedinstvo” ili izazivaju „etničke podjele”.
Maya Wang, zamjenica direktorice za Aziju u Human Rights Watchu, poručila je da „zakon stvara pravni okvir za opresiju i prisilnu asimilaciju”.
Odluke su, prema ustaljenoj praksi, potvrđene gotovo jednoglasno; svih gotovo 2 800 delegata dolazi iz unaprijed selektiranih redova Komunističke partije te se sastaje jednom godišnje u Pekingu.