Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić neočekivano je poručio da bi Beograd prihvatio ulazak u Europsku uniju bez prava veta, pod uvjetom da dobije pristup zajedničkom tržištu te slobodu kretanja robe, kapitala i ljudi.
„Dajte što dajte” – poruka iz Beograda Vučićeva kratka izjava za njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung dolazi u trenutku kada se u Bruxellesu i glavnim europskim prijestolnicama raspravlja o novim modelima proširenja. Šef države koji se često oslanjao na euroskeptične tonove sada kaže da mu je „važnije gospodarstvo nego institucionalni privilegiji”. Tim se stavom svrstao uz albanskog premijera Edija Ramu, koji već dulje podupire ideju „djelomičnog” ili „probnog” članstva.
Komesarica želi kontrolirani ulazak Nova europska povjerenica za proširenje Marta Kos ranije je upozorila da tijekom svojeg mandata neće pustiti „trojanske konje” u EU. Zalaže se za prijem u kojem bi nove članice ostale pod pojačanim nadzorom pet, deset ili čak petnaest godina. To bi de facto značilo status bez veta, ali uz puni nadzor Bruxellesa nad reformama i vladavinom prava.
Berlin zaziva Zapadni Balkan Njemački kancelar Friedrich Merz nedavno je poručio zemljama Zapadnog Balkana: „Ne želim da vas izgubimo.” Još dok je bio oporbeni političar, Merz je zagovarao takozvanu „ekonomsku integraciju” koja bi u istom paketu povezivala Srbiju, Tursku i Ukrajinu – bez potpunog političkog članstva.
Višebrzinska Europa kao rješenje? U pozadini raste broj prijedloga o Uniji „u više brzina” ili u „koncentričnim krugovima”, gdje bi jezgra zadržala pravo veta, a periferija se usredotočila na tržište i slobodu kretanja. Vučićeva spremnost da prihvati takav položaj potpiruje raspravu: može li „drugorazredno” članstvo odblokirati zastoj proširenja ili tek učvrstiti podjele unutar Unije?
Podijeljene reakcije I dok pojedini diplomati u Bruxellesu tvrde da ideja dobiva simpatije, drugi skeptično upozoravaju da bi se tako stvorile trajne klase unutar Unije. Za Srbiju bi, međutim, pristup tržištu od gotovo 450 milijuna potrošača mogao biti dovoljan poticaj bez političkih ovlasti koje trenutno posjeduju punopravne članice.
Ostaje otvoreno pitanje: je li Beograd spreman odreći se dijela suvereniteta za ekonomske benefite – ili je riječ tek o taktičnom pritisku na Bruxelles da ubrza već godinama zakočene pregovore?
