Hrvatska je u trećem tromjesečju 2025. ostvarila višak na tekućem i kapitalnom računu od 4,39 milijardi eura, što je 615 milijuna eura manje nego godinu ranije, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB).
Glavni pritisci došli su s podračuna primarnog dohotka: njegov se negativni saldo produbio za 422,7 milijuna eura. Deficit u razmjeni robom porastao je za 301,8 milijuna eura, dok je plus na uslugama smanjen za 135,9 milijuna eura. Sekundarni dohodak i kapitalni račun zabilježili su blaga poboljšanja, za 143,5 odnosno 101,9 milijuna eura.
Paralelno, financijski račun pokazao je neto priljev od 4,31 milijardu eura. Ključnu ulogu imali su ostala ulaganja, s neto pozitivnim transakcijama od 5,17 milijardi eura. Portfeljna ulaganja također su bila u plusu (1,04 milijarde eura), dok su izravna ulaganja (-1,78 milijardi) i financijske izvedenice (-195 milijuna) bilježile odljeve. Međunarodne pričuve uvećane su za 70 milijuna eura.
Kumulativno, u protekla četiri kvartala zabilježen je manjak na tekućem i kapitalnom računu od 1,93 milijarde eura, odnosno 2,1 % BDP-a – triput veći nego 2024., kada je iznosio 0,7 % BDP-a. Financijski račun na godišnjoj je razini također prešao u dublji minus: 2,39 milijardi eura ili 2,6 % BDP-a naspram 0,2 % godinu prije.
Dug prema inozemstvu klizi nadolje Na kraju trećeg kvartala bruto inozemni dug iznosio je 60,4 milijarde eura, što je 1,9 milijardi eura manje nego tri mjeseca ranije. Udio duga u BDP-u spustio se za 3,6 postotnih bodova, na 66,7 %. Kad se iz izračuna isključi središnja banka, vanjski dug porastao je za 0,7 milijardi eura, ali je zbog bržeg rasta nominalnog BDP-a njegov omjer smanjen za 0,5 postotnih bodova.
Javni dug stabilno pada u odnosu na gospodarstvo Konsolidirani dug opće države dosegnuo je 51,8 milijardi eura na kraju rujna, 1,9 milijardi više nego godinu prije. Ipak, omjer duga i BDP-a pao je s 59,2 % na 57,2 %, čemu je rast nominalnog gospodarstva „odrezao” 4,1 postotni bod, dok je povećanje samog duga dodalo 2,1 boda.
Domaći investitori i dalje drže većinu državnih obveznica – 70,6 %. U tom su segmentu vidljiva dva trenda: ulaganje stanovništva naraslo je na 4,7 milijardi eura, a financijska poduzeća povećala su udio u državnom dugu na 61,4 %, odnosno 31,8 milijardi eura.
Zaključak Unatoč slabljenju vanjskotrgovinske pozicije, pad udjela javnog i vanjskog duga u BDP-u sugerira da se fiskalna i vanjska ranjivost Hrvatske nastavlja smanjivati, ponajviše zahvaljujući snažnom nominalnom rastu gospodarstva.