Vrijednost globalne industrije videoigara ove godine trebala bi premašiti 200 milijardi dolara – više nego što zajedno vrijede svjetska filmska i glazbena scena. Publika odavno nije samo tinejdžerska: prosječni igrač ima 34 godine, a gotovo polovica su žene.
„Igranje me opušta nakon posla. Potrošila sam možda desetak eura na dodatne živote, ali to mi je draže od bilo kojeg drugog hobija”, kaže Ivana iz Slavonskog Broda, svakodnevna igračica mobilnih hitova poput Bubbleshootera i Candy Crusha. Njezina je rutina dio golemog tržišta: samo Bubbleshooter preuzet je više od 500 milijuna puta.
Mikrotransakcije i reklame Najveći dio zarade danas stiže s pametnih telefona. Igre se uglavnom preuzimaju besplatno, a prihod dolazi od mikrotransakcija – dodatnih poteza, virtualnih uniformi ili tokena od svega nekoliko eura. Kada to učine milijuni igrača, zbrajaju se vrtoglavi iznosi. Djeca, iako nerijetko bez kartice, donose vrijednost kroz pozornost pa im prije svake „besplatne” partije iskaču oglasi.
Skuplji svijet konzola Na konzolama priča izgleda drukčije. Licenca za hit poput Call of Dutyja stoji oko 80 dolara, a internetska nadogradnja još 15 dolara mjesečno. Produkcija doseže razine hollywoodskih blockbustera: Grand Theft Auto V progutao je 250 milijuna dolara, ali je uzvratio s više od šest milijardi zarade, postavši najprofitabilniji zabavni projekt ikad.
Esport i streaming Turniri i prijenosi uživo donose dodatni kapital. Dota 2 spektakl The International 2021. podijelio je 40 milijuna dolara nagrada, gotovo koliko i Wimbledon. Na platformi Twirk svakoga dana bilježi se više od 30 milijuna posjeta gledatelja koji prate omiljene gamere.
Od ideje do tržišta Razvoj igre traje godinama: scenaristi kroje priču, programeri pišu kod, dizajneri crtaju svjetove, a glazbenici stvaraju zvuk. „Ideja mora privući i zadržati igrača; tek nakon toga kreće kodiranje”, objašnjava programer Boris Predmerski. Na kraju dolazi najvažnija faza – izdavanje i promocija – jer samo stalna igra jamči komercijalni uspjeh.
Hrvatska scena u usponu U zemlji djeluje nekoliko stotina studija. Najpoznatiji je Croteam, autor serijala Serious Sam, čiji je posljednji nastavak Tormental izašao 2022. Dubrovnik svake godine ugošćuje prestižnu konferenciju Reboot Develop Blue, a zagrebački InfoGamer prerastao je u jedan od većih sajmova u regiji.
Prema procjenama, hrvatske su tvrtke u posljednje tri godine uprihodile više od 200 milijuna eura, a potencijal se procjenjuje i do deset puta većim, posebice uz sve veću primjenu umjetne inteligencije.
Kampus u Novskoj Edukacija prati trend: fakulteti u Zagrebu i Osijeku uvrstili su razvoj igara u kurikulum, a Novska gradi osmeruhektarski gaming kampus. Kompleks bi se trebao otvoriti 2027., uključivat će e-sport arenu s 2 500 mjesta, inkubator za testiranje igara, specijalizirani fakultet i studentski dom za 250 korisnika.
Predmerski zaključuje: „Tržište je gladno, granice ne postoje. Tko je brz, domišljat i kreativan, ima šansu za globalni uspjeh.”