Vatrogasci na Siciliji ovog su tjedna iz općinske knjižnice u Niscemiju spasili oko 400 rijetkih naslova koje je prijetila progutati golema klizišna jama duga četiri kilometra. Klizište je 25. siječnja odnijelo čitavu padinu gradića, otvorilo provaliju i dovelo zgradu knjižnice u stanje da dio konstrukcije doslovce visi u zraku.
Operacija je započela u ponedjeljak nakon što su stručnjaci detaljno proučili nacrte i fotografije interijera kako bi precizno locirali najvrjednije police. Vatrogasci su iz susjedne zgrade izbušili otvor, ulazili samo nekoliko minuta, zatezali police remenjem i potom ih izvlačili unatrag do sigurnog tla. „Bilo je kao da pljačkamo banku”, opisao je akciju Salvatore Cantale, zapovjednik vatrogasaca u pokrajini Caltanissetta.
Tijekom spasilačkog pohoda dron je neprekidno slao snimke iz zraka, a laserski senzori i mjerači vibracija nadgledali su svaki pomak konstrukcije koja prijeti urušavanjem. Knjižnica čuva oko 4 000 naslova iz književnosti, povijesti i publicistike, među kojima su dragocjena izdanja prije 1830. godine, pa i jedna knjiga iz 16. stoljeća o povijesti Sicilije.
Još se oko 3 600 primjeraka nalazi u podrumu – najrizičnijem dijelu zgrade. Stručnjaci razmatraju upotrebu robota, no u Niscemiju trenutačno nema odgovarajuće opreme. „Ako pronađemo robota, odmah ćemo ga angažirati. U suprotnom moramo čekati”, rekao je Cantale, upozorivši da će se, ako betonska konstrukcija popusti, „sve srušiti odjednom”.
Geolozi predviđaju da će se čelo klizišta povući još 10 do 15 metara i povući dodatne objekte, uključujući i samu knjižnicu. Paradoksalno, procjenjuju da bi, ako cijeli blok sklizne kao cjelina, kasnije moglo biti lakše doći do preostalih knjiga.
Apel za spašavanje zbirke potpisala su i neka od najpoznatijih talijanskih književnih imena. Autorica bestselera „Florijevi sa Sicilije” Stefania Auci poručila je: „Ne znam je li naš apel doista pomogao da se ovi drevni svesci spase, ali voljela bih vjerovati da je odigrao barem malu ulogu.”
Za sada je iz crne zone evakuirano više od 1 600 stanovnika, a vatrogasci i geolozi utrkuju se s vremenom ne bi li sačuvali ostatak kulturne baštine prije nego što tlo ponovno krene nizbrdo.