Sektor ovčarstva u Hrvatskoj suočava se s dvostrukim pritiskom: broj grla i dalje se smanjuje, a isplativost proizvodnje sve je slabija. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, početkom kolovoza u zemlji je evidentirano 557 920 ovaca, što je približno 2 000 manje nego lani i 9 % manje nego prije deset godina. Najviše ovaca drži Zadarska županija (84 188), dok ih je najmanje u Međimurju i Gradu Zagrebu.
Europa dijeli sličnu sudbinu; prosječan pad broja ovaca u EU iznosi 9 %. Neke zemlje poput Švedske i Nizozemske bilježe i do 46 % manje grla, dok rast imaju tek Portugal, Irska, Rumunjska, Austrija, Cipar i Malta.
Cijena janjića daleko od željene
Uzgajivači tvrde da bi realna otkupna cijena trebala iznositi najmanje 6 eura po kilogramu žive vage, no nakupci nude najviše 4 eura. „Cijena janjetine uz autocestu ide i preko 40 eura za kilogram, a mi za živo janje dobijemo četvrtinu toga”, kaže Željko Lozić iz Komletinaca, koji na obiteljskom gospodarstvu drži 50 muznih koza i sedamdesetak jarića.
Zbog neorganiziranog otkupa i nedostatka klaoničkih kapaciteta, proizvođači su prisiljeni prodavati stoku privatno, često ispod svake računice. Lozić predlaže da Hrvatski savez uzgajivača ovaca i koza uspostavi sabirne stanice i klaonice kako bi se smanjio utjecaj nakupaca.
Više potpore, ali i komplicirani uvjeti
Država pokušava ublažiti krizu nizom potpora. Za obnovu proizvodnog potencijala mliječnog govedarstva, ovčarstva i kozarstva od 2025. do 2027. osigurano je 24 milijuna eura, dok je za mesno ovčarstvo i kozarstvo predviđeno 21 milijun eura u istom razdoblju. Prošle je godine isplaćeno 9,49 eura po ženskom grlu starijem od godinu dana, a za ugrožene pasmine potpora se kreće od 24 do 38 eura po ovci.
Ipak, korištenje proizvodno vezanih potpora dramatično je palo: sa 416 000–450 000 grla u razdoblju 2019.–2022. na svega 274 633 grla u 2023., a broj korisnika spustio se s oko 11 000 na 4 243. Ministar David Vlajčić najavio je pregovore s Europskom komisijom o izmjeni uvjeta prihvatljivosti i viši iznos potpore po grlu, kao i novi sektorski natječaj do kraja godine.
Više uvozimo nego izvozimo
U prvih osam mjeseci ove godine iz Hrvatske je izvezeno 2 408 živih ovaca, dok je uvezeno 5 745, što dodatno pritišće domaće proizvođače. Ministarstvo priznaje da je profitabilnost ključni problem te da su klaonice često predaleko od ispašnih područja, što diže troškove.
Što dalje?
Premda su državni programi do 2030. predvidjeli znatna sredstva, proizvođači ističu da novac neće biti dovoljan bez bolje organizacije tržišta. Sve dok se otkupna cijena ne približi traženih 6 eura po kilogramu, a sustav potpora ne postane jednostavniji i pravedniji, ovčarski sektor teško će zaustaviti daljnje smanjenje stada.