Prema najnovijim podacima Državnog zavoda za statistiku za akademsku godinu 2023./2024., sveučilišni ili stručni studij završilo je 31 237 studenata, od čega 61,2 % čine studentice. Iako je Zagreb i dalje apsolutni rekorder po apsolutnom broju diplomiranih, kada se rezultat prebaci na omjer prema broju stanovnika, slika se dramatično mijenja: vrh ljestvice zaposjeli su mali dalmatinski i slavonski gradovi.
Najuspješniji je, s impresivnih 12,7 diplomiranih studenata na tisuću stanovnika, Hrvatska Kostajnica. Slijedi je Vrlika s 12,1, zatim Dugo Selo (11,6) te Drniš (11,5). U društvu deset najboljih nalaze se još Đakovo i Nova Gradiška (po 11,0), Vinkovci (10,9), Jastrebarsko (10,7) te Knin i Split (10,4).
Zanimljivo je da su u vrhu ljestvice čak tri susjedna grada Dalmatinske zagore – Vrlika, Drniš i Knin – čime se potvrđuje teza da to područje iznjedruje velik broj visokoobrazovanih mladih ljudi. Split je jedini veliki grad koji se probio među prvih deset; procjenjuje se da je 2024. imao 158 636 stanovnika, a diplomu je iste godine steklo 1 648 njegovih stanovnika.
Podaci posebno odskaču u slučaju Vrlike, koja je 2024. brojila 1 648 stanovnika i imala čak 20 diplomiranih, odnosno 12,1 na tisuću stanovnika. Drniš s 6 157 stanovnika bilježi 71 diplomanta, dok je Knin s 10 674 stanovnika imao 111 novih diplomaca.
Lokalne vlasti dodatno potiču obrazovanje: Drniš isplaćuje jednokratne potpore od 1 000 eura studentima slabijeg imovinskog statusa i s visokim prosjekom ocjena, a u tekućoj godini podijeljeno je osam takvih potpora. Grad Vrlika redovitim studentima nudi mjesečnu stipendiju od 150 eura.
Iako ovi gradovi nemaju vlastite visokoškolske ustanove, nada ostaje da će se barem dio mladih akademika nakon diplome vratiti kući i doprinijeti demografskom i gospodarskom oporavku sredina iz kojih potječu.