Na iranskim sveučilištima ovih je dana gotovo ratno stanje. Pripadnici specijalne i civilne policije, mnogi vidljivo naoružani, nagrnuli su u preostale otvorene kampuse pokušavajući ugušiti četvrti uzastopni dan studentskih prosvjeda protiv vrhovnog vođe Alija Hamneija.
Fotografije s terena prikazuju pik-up vozila s postavljenim strojnicama pred Sveučilištem u Teheranu, dok su se na Tehnološkom sveučilištu znanosti u glavnome gradu vodile tučnjave studenata i pripadnika Basidža, paravojne milicije odane režimu. Prosvjedi su buknuli i u Mašhadu, a brojni studenti nisu pušteni u kampus jer su identificirani na ranijim okupljanjima.
Administracije su reagirale zatvaranjem fizičkih predavanja; već oko 80 % fakulteta ionako vodi nastavu na daljinu – mjera koja studentima uskraćuje priliku za masovno okupljanje.
U videima sa Sveučilišta umjetnosti u Teheranu čuju se ratnički povici: „Borit ćemo se, umrijeti i Iran vratiti”, „Politički zatvorenici moraju biti oslobođeni” te „Hamnei, zmijski kralju, živog ćemo te zakopati!”. Na udaru uvreda našli su se i basidžije, ali i privatni život samog vrhovnog vođe.
S druge strane, iranski državni odvjetnik Mohamad Mohebi Azad pozvao je na brzu odmazdu: „Nadležne službe moraju brzo identificirati odgovorne i poduzeti odlučne, zakonite mjere protiv njih.” Po njegovu tumačenju, „strane sile” svaki put iskoriste pregovore za raspirivanje nereda.
Pregovori o nuklearnom programu
Dok se u kampusima prolijeva krv, treća runda neizravnih pregovora o iranskom nuklearnom programu – posredovanih od Omana – zakazana je za četvrtak u Ženevi. Sudjeluju iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči i američki posebni izaslanik Steve Witkoff. Ishod bi mogao ovisiti o tome hoće li Washington dopustiti Iranu simbolično obogaćivanje uranija u zdravstvene svrhe.
Istodobno američki predsjednik Donald Trump raspoređuje snažnu pomorsku i zračnu silu u regiji. U objavi na društvenim mrežama upozorio je Teheran da će, ako ne pristane na dogovor, „to biti jako loš dan za tu zemlju i, nažalost, za njezin narod”. Upravo je taj dodatak – priznanje da bi narod stradao – u Iranu protumačen kao potvrda da bi američki napad pogodio prije svega civile.
Promjena retorike vrhovnog vođe
Analitičar Ali Hašem primjećuje da je Hamnei napustio strategiju „taktičkog suzdržavanja” i počeo govoriti jezikom „karbalskog sučeljavanja” – pozivanja na žrtvu imama Huseina koji je radije odabrao mučeničku smrt nego pokleknuo pred nepravednim vladarom. „Ideja ‘umrijeti stojeći, a ne živjeti poniženo’ izravno prkosi logici američkog proporcionalnog odgovora”, objašnjava Hašem.
Raste broj žrtava
Prema podacima organizacije za ljudska prava HRANA, u izvješću nazvanom „Krvava zima” objavljena su imena 7 070 osoba za koje se tvrdi da su poginule u siječanjskim prosvjedima. Ured iranskog predsjednika izdaje znatno manju brojku – 3 117 mrtvih – uz obrazloženje da se za 131 žrtvu "još provjeravaju osobni podaci u državnim evidencijama".
Dok vlast i aktivisti osporavaju međusobne statistike, a studenti na ulicama skandiraju protiv vrhovnog vođe, Iran ulazi u odlučujući tjedan. Bude li kompromisa u Ženevi, napetost bi se mogla smanjiti; ako pregovori propadnu, prijetnja vojne eskalacije i unutarnjeg sukoba postaje još realnija.
