Financijsko zdravlje građana sve je češće tema rasprava, a najnoviji podaci Fine otkrivaju zašto. Krajem 2025. u Hrvatskoj je bilo 196 807 građana s neizvršenim obvezama, što je tek blago manje nego godinu ranije (199 165), ali je njihov ukupan dug nastavio rasti.
• Glavnica duga: 3 milijarde eura
• Dug s pripadajućim kamatama: više od 4 milijarde eura
• 75 % blokiranih u blokadi je dulje od godinu dana, a na njih otpada 92,4 % ukupnog iznosa
Takva struktura potraživanja otvara pitanje učinkovitosti instituta stečaja potrošača, uvedenog 1. siječnja 2016. Fina je tada preuzela provođenje izvansudskog postupka, no brojke pokazuju skroman doseg mjere.
Od početka 2016. do 20. listopada 2025. zaprimljeno je svega 1 276 zahtjeva za izvansudski postupak. Sklopljeno je tek 16 izvansudskih nagodbi, dok su u čak 942 slučaja izdane potvrde o neuspjelom sporazumu, što znači da je velika većina dužnika ipak završila (ili će završiti) na sudu.
Zbog tako malog odaziva sve se češće spominje ideja da osobni stečaj postane obveza za građane koji godinama ne uspijevaju izaći iz dugova. Pristaše rješenja tvrde da bi se time smanjio ukupan broj dugotrajno blokiranih te pružila realna šansa za novi financijski početak. Protivnici pak upozoravaju na raširene zablude o „unosnim“ naknadama stečajnih upravitelja i strahuju da bi prisila bez paralelne edukacije mogla proizvesti dodatne probleme.
Iako odluka o eventualnoj zakonskoj izmjeni tek treba sazrijeti, jasna je poruka statistike: blokade traju, dugovi rastu, a mehanizam osobnog stečaja – barem u sadašnjem obliku – koristi se rijetko i nedovoljno učinkovito.