Hrvatsko tržište preplavljeno je ukrajinskim poljoprivrednim proizvodima, osobito jajima, otkako je Europska unija sredinom 2022. privremeno ukinula carine i kvote za uvoz iz Ukrajine.
Prema podatcima AGRI-ja, uvoz kukuruza iz Ukrajine porastao je 3252 % – sa 251 tone mjesečno prije ruske invazije na 8 416 tona od lipnja 2022. do listopada 2023. Sličan skok bilježe i sjemenke suncokreta (2102 %) te suncokretovo ulje (1187 %).
Najdramatičnije je stanje s jajima. U 2023. Hrvatska je uvezla 37 tona jaja vrijednih 70 128 eura, dok je lani ta brojka skočila na 5 828 tona (8,2 milijuna eura). Samo u prva četiri mjeseca ove godine uvoz je dosegnuo 6 755 tona – oko 430 milijuna komada – čime je Hrvatska postala najveći uvoznik ukrajinskih jaja u EU.
„To čini čak 70 % ukupne domaće proizvodnje”, upozorava direktor Croatiastočara Branko Bobetić, ističući da je riječ o tek jednom od problema koje je izazvalo privremeno ukidanje trgovačkih ograničenja.
Od 6. lipnja carine i kvote ponovno su na snazi, no poljoprivrednici diljem Unije strahuju od novog dugoročnog sporazuma EU-a i Ukrajine o kojem se pregovara od 2. lipnja. Europski povjerenik za poljoprivredu Christophe Hansen najavio je kako bi dogovor mogao biti zaključen „već do kraja ljeta”.
Rast uvoza nije ograničen samo na žitarice i jaja. Uvoz ukrajinskog šećera dosegnuo je 400 000 tona u sezoni 2022./2023., a iduće godine premašio je 500 000 tona – višestruko iznad prijeratne kvote od 20 000 tona.
Domaći proizvođači stoga pozivaju na oprez pri sklapanju novog sporazuma, upozoravajući da bi daljnje liberaliziranje moglo dodatno potkopati konkurentnost hrvatske i europske poljoprivrede.