Europske zemlje utrkuju se u izgradnji novih podatkovnih centara kako bi uhvatile dio stotina milijardi dolara koje laboratoriji za umjetnu inteligenciju ulažu u računalnu infrastrukturu. No najveća prepreka nije proizvodnja struje, nego njezin prijevoz.
Stručnjaci za energetiku ističu da Europa već sada proizvodi dovoljno električne energije, ali prijenosna mreža nema kapacitet da je dostavi na lokacije novih, izrazito energetski gladnih centara. Zagušenja prijenosa smanjuju raspoloživi prostor na mreži i ograničavaju broj novih priključaka bez ugrožavanja stabilnosti sustava.
Nacionalni operator u Engleskoj i Walesu, National Grid, otkriva da projekti podatkovnih centara ukupne potražnje veće od 30 gigavata čekaju priključenje – što odgovara dvjema trećinama vršne potrošnje cijele Velike Britanije. I ako se dio tih projekata nikad ne izgradi, trenutačno nema dovoljno mjesta da se svi planirani priključe.
Zbog višegodišnjeg čekanja neke su investicije već propale, čime slabi europska ambicija da osigura vlastiti udio u rastućoj AI-ekonomiji. „Diljem Europe projekti se otkazuju jer nemaju pristup mreži”, upozorava Taco Engelaar, direktor tvrtke za optimizaciju elektroenergetskih sustava Neara.
Pod pritiskom vlada da odblokiraju situaciju, operateri mreža posežu za inovativnim rješenjima: od zamjene metala u vodovima, preko zaobilaženja zagušenih točaka, do dinamičkog prilagođavanja količine energije koja teče vodovima ovisno o vremenskim uvjetima.
Dok se ne pronađe dugoročno rješenje, europska utrka za AI-centrima ovisit će manje o silikonskim čipovima, a više o bakrenim vodovima i stupovima dalekovoda.